Na suđenju u Moldaviji protiv Anatolija Prizenca, optuženog za regrutovanje državljana te zemlje i njihovo slanje na vojne obuke u Bosnu i Hercegovinu i Srbiju, pojavili su se novi detalji o organizaciji kampova, metodama obuke i navodnim vezama učesnika s ruskim vojnim strukturama.
Svjedok Maxim Rosca, koji je ranije učestvovao u jednom od kampova, a potom odlučio sarađivati s moldavskim pravosuđem, pred sudom u Kišinjevu iznio je niz tvrdnji o onome što se, prema njegovim riječima, događalo nakon dolaska u okolinu Banje Luke.
Rosca je ispričao da ga je s Prizencom povezalo poznanstvo preko supruge, nakon čega mu je ponuđeno putovanje u Evropu na “obuku preživljavanja” i rad u prirodi za koju je trebao biti finansijski nagrađen. Kako je naveo, učesnicima je predstavljeno da će učiti vještine slične onima koje koriste rendžeri.
Prema njegovom svjedočenju, pravi razlog putovanja saznao je tek nakon dolaska u kamp. Grupa Moldavaca prvo je doputovala u Srbiju, a zatim autobusom prebačena u Bosnu i Hercegovinu. Po dolasku u Banju Luku, prema njegovim riječima, preuzela ih je osoba koju su poznavali pod nadimkom “Turčin”.
Svjedok tvrdi da su nakon toga odvedeni u šumsko područje, gdje su im oduzeti telefoni i dokumenti. Tamo su ih dočekali šatori i instruktori koji su se predstavili kao vojna lica i pripadnici određenih ruskih organizacija.
Rosca je pred sudom rekao da je među instruktorima bilo osoba iz Rusije, Bugarske i drugih zemalja, a da se komunikacija odvijala uglavnom na ruskom jeziku. Prema njegovim riječima, učesnici su dolazili iz Moldavije, Pridnjestrovlja i Rusije.
Najviše pažnje izazvao je dio njegovog svjedočenja u kojem je opisao sadržaj obuke. Tvrdio je da su učesnici učili rukovanje dronovima, pravljenje zapaljivih naprava, probijanje policijskih barijera i druge metode koje nisu imale veze s klasičnom obukom preživljavanja.
Prema njegovim navodima, cilj je bio stvaranje haosa tokom predsjedničkih izbora u Moldaviji i destabilizacija političkih prilika u toj zemlji.
Rosca je posebno opisao trenutak kada je, kako tvrdi, došlo do nasilja unutar kampa. Naveo je da je nakon razgovora s jednim od instruktora, za kojeg tvrdi da je bio povezan s ruskom privatnom vojnom grupom Wagner, kazao da ga politika ne zanima i da ne želi učestvovati u takvim aktivnostima.
Nakon toga, prema njegovim riječima, uslijedio je fizički napad.
“Udaren sam šakom, a zatim sam pretučen. Zadobio sam povrede glave i slomljen zub. Nisam dobio medicinsku pomoć i ostao sam u kampu dok se nisam oporavio”, naveo je Rosca pred sudom.
Dodao je da je napad pred ostalim učesnicima predstavljen kao upozorenje svima koji bi odbili naređenja ili pokušali napustiti obuku.
Nakon povratka iz kampa, Rosca tvrdi da je od njega traženo da “vrati dug” zbog novca uloženog u njegovo učešće, zbog čega je dobio zadatak vozača. Prema njegovim riječima, koristio je kombi kojim su prevožene osobe između Bosne i Hercegovine i Srbije.
U nastavku svjedočenja spominjao je i pripreme za nove kampove na teritoriji Srbije, kao i osobe koje su, prema njegovim navodima, bile uključene u organizaciju.
Slučaj je privukao pažnju zbog navoda o mogućoj povezanosti kampova s ruskim strukturama i pokušajima utjecaja na političke procese u Moldaviji. Dio osoba koje su ranije bile povezane s ovim slučajem već je osuđen, dok se neke i dalje nalaze u bjekstvu.
Anatoliju Prizencu se sudi zbog sumnji da je učestvovao u organizaciji mreže koja je regrutovala državljane Moldavije i slala ih na obuke u inostranstvo. On odbacuje dio optužbi i tvrdi da nije učestvovao u političkim planovima niti davao instrukcije za nasilne aktivnosti.
Posebnu pažnju izaziva činjenica da se u cijeloj istrazi spominje i Bosna i Hercegovina, odnosno područje Banje Luke, gdje su prema iskazima svjedoka održavani dijelovi obuke.
Istragu o navodnim kampovima vodi i Tužilaštvo Bosne i Hercegovine, ali javnosti do sada nisu predstavljeni detalji o eventualnim rezultatima provjera i postupanja domaćih institucija. Suđenje u Moldaviji trebalo bi ponuditi još odgovora o tome ko je organizovao kampove, ko ih je finansirao i kakvi su bili stvarni ciljevi tih aktivnosti.
