Francuski sudija Nikola Gijuu, koji je učestvovao u izdavanju naloga za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanjahua, izjavio je da zbog američkih sankcija više ne može obavljati osnovne finansijske transakcije, uključujući korištenje bankovne kartice i online usluga.
Francuski sudija koji je predsjedavao vijećem Međunarodnog krivičnog suda (ICC), koje je 2024. godine izdalo nalog za hapšenje izraelskog premijera, izjavio je da su gotovo svi platni sistemi u Francuskoj pod američkom kontrolom te da mu je pristup njima onemogućen.
Zbog toga, kako navodi, više ne može da koristi svoju bankovnu karticu, naručuje sa Amazona, rezerviše smještaj putem Airbnba niti da obavlja transakcije na Ekspediji i Bukingu, piše Anadolija.
"Vratili smo se 30 godina u prošlost. To je poput vremeplova koji nas vraća u pred-digitalni svijet", rekao je za medije.
Televizijska stanica izvijestila je da je francuski predsjednik Emanuel Makron napisao sedam pisama tražeći ukidanje sankcija, ali američke vlasti još nisu pozitivno odgovorile.
Izvor iz Jelisejske palate potvrdio je da Francuska nastavlja rješavati to pitanje diplomatskim putem i da žali zbog izostanka povoljnog odgovora iz Vašingtona. Gijuu je rekao kako vjeruje da će ostati na listi sankcija tokom drugog mandata američkog predsjednika Donalda Trampa.
Sudija je upozorio i na šire posljedice koje ovakve mjere imaju za demokratske institucije. "Ako se tužioci boje goniti, advokati braniti, sudije suditi, poslanici donositi zakone, a ministri ih provoditi, onda demokratije više nema", rekao je, napominjući da bi u tom slučaju ti ljudi djelovali "isključivo iz straha" od kazne.
Podsjećamo, Međunarodni krivični sud izdao je 21. novembra 2024. naloge za hapšenje Netanjahua i bivšeg ministra odbrane Joava Galanta zbog sumnje na zločine protiv čovječnosti i ratne zločine počinjene u Pojasu Gaze u periodu od najmanje 8. oktobra 2023. do 20. maja 2024. godine.
Izrael je pokrenuo rat u Pojasu Gaze u oktobru 2023. godine. U sukobu je ubijeno više od 71.000 ljudi, a ranjeno preko 172.000. Uništeno je oko 90 odsto civilne infrastrukture u enklavi, a UN procjenjuje troškove obnove na oko 70 milijardi dolara, prenosi Index.hr.
Uprkos prekidu vatre dogovorenom u oktobru 2025, Izrael je nastavio sa svakodnevnim napadima. Prema podacima Ministarstva zdravlja Gaze, od tada je ubijeno najmanje 677 Palestinaca, a ranjeno njih 1.813.
