Četiri godine je prošlo od konačne presude bivšem predsjedniku bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS) i vrhovnom komandantu Vojske RS-a, Radovanu Karadžiću za genocid i zločine protiv čovječnosti.
Žalbeno vijeće Međunarodnog mehanizma za krivične sudove, kao pravni nasljednik Tribunala u Hagu, 20. marta 2019. godine izreklo je kaznu doživotnog zatvora.
Proglašen krivim
Danski sudija Vagn Joensen je rekao je tada da je Karadžić kriv za genocid, zločine protiv čovječnosti te kršenje zakona i običaja ratovanja. Naveo je i da su njegovi zločini bili neviđenih razmjera i brutalnosti.
Sudije su Karadžića proglasile krivim za genocid na području Srebrenice 1995. godine, progon i ubistva Bošnjaka i Hrvata širom Bosne i Hercegovine, teroriziranje stanovništva Sarajeva granatiranjem i snajperskom vatrom i uzimanje pripadnika međunarodnih mirovnih snaga za taoce.
Žalbeno vijeće potvrdilo je prvostepenu presudu Radovanu Karadžiću proglasivši da nije kriv za genocid u sedam bh. opština.
Tako je konačna presuda da, iako su dokazana djela zločina u sedam opština - Foča, Vlasenica, Bratunac, Zvornik, Sanski Most, Prijedor i Ključ - Radovan Karadžić nije proglašen krivim za genocid na tim područjima, jer kako je rečeno nije bilo dovoljno dokaza za dokazivanje genocidne namjere.
Predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida Murat Tahirović kazao je tada da su žrtve ipak zadovoljne presudom.
Doživotna kazna
"Dobio je doživotnu kaznu, doživotni zatvor. Nažalost, nije presuđen genocid u drugim opštinama, ali to je neki standard koji je uspostavljen kroz presudu Krstiću (Radislav), kroz presudu Međunarodnog suda pravde. Očito je da sud nije smogao snage da bilo šta mijenja kroz ovu presudu ali, u suštini, dobili smo ono za što smo smatrali da mora biti presuđen i presuđen je.", kazao je Tahirović.
Uhapšen je u Beogradu 2008. godine. Suđenje u Hagu počelo je 2009. godine, a prvostepenom presudom u martu 2016. godine osuđen je na 40 godina zatvora.
Karadžić služi doživotnu kaznu na otoku Wight u Velikoj Britaniji.
Krajem prošle godine predsjednik bh. entiteta Republika Srpska Milorad Dodik pisao predsjednici Međunarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove da intervenira kod britanske vlade oko ratnog zločinca i haškog osuđenika Radovana Karadžića.
Dodik je u pismu tražio da se zaustavi navodni "zatvorski teror" protiv Karadžića.
Prošle godine je najavljeno da će britanski sudija koji je Radovana Karadžića osudio na doživotnu kaznu zatvora biti angažovan kao savjetnik za Ukrajinu i britansku vladu o privođenju Vladimira Putina i njegovih suradnika pravdi.
Glavna državna odvjetnica Suella Braverman najavila je da će imenovati Sir Howarda Morrisona da pomogne u procesuiranju ratnih zločina u Ukrajini i na Međunarodnom krivičnom sudu.
"Može se činiti nezamislivim da bi i ruski ratni zločinci jednog dana mogli biti na optuženičkoj klupi. Ne sumnjam da je to bilo nezamislivo i Karadžiću i njegovim pristašama. A danas je iza rešetaka, služi kaznu u britanskom zatvoru", rekla je Braverman, dodavši da će se njegovim naizgled nedostižnim krivičnim progonom baviti predani i stručni tužioci kao što je Morrison.