Odluka lidera HDZ-a BiH, Dragana Čović, da za članicu Predsjedništva Bosne i Hercegovine predloži Darjanu Filipović izazvala je ozbiljne političke potrese unutar stranke, ali i šireg političkog bloka s hrvatskim predznakom. Prema informacijama iz političkih krugova, ova odluka nije bila očekivana, posebno imajući u vidu ranije razgovore s hrvatskim premijerom Andrej Plenković.
Promjena kursa u posljednjem trenutku
Kako navode izvori bliski vrhu HDZ-a, tokom prethodnih sedmica vođeni su intenzivni razgovori o kandidaturi za Predsjedništvo BiH. U tim konsultacijama, kao favoritkinja se spominjala Borjana Krišto, koja uživa značajnu političku podršku, kako unutar stranke tako i u Zagrebu.
Navodno je postojao načelni dogovor da upravo Krišto bude zvanična kandidatkinja, uz podršku šireg političkog spektra stranaka okupljenih oko Hrvatskog narodnog sabora. Međutim, neposredno uoči važnog političkog sastanka u Mostaru, došlo je do iznenadne promjene odluke.
HDZ BiH je tada objavio da će kandidatkinja biti Darjana Filipović, dugogodišnja bliska saradnica Dragana Čovića. Ova odluka donesena je u trenutku kada je već bio najavljen dolazak hrvatskog premijera u Mostar, što je dodatno pojačalo političku težinu i kontroverzu čitavog poteza.
Reakcije iz Zagreba i unutar političkog bloka
Iako je Andrej Plenković javno izrazio podršku kandidatkinji HDZ-a BiH, iz diplomatskih i političkih izvora može se zaključiti da ovakav razvoj događaja nije bio u skladu s ranijim očekivanjima.
Dan nakon sastanka u Mostaru, Plenković je održao odvojene razgovore s predstavnicima više političkih stranaka s hrvatskim predznakom u Bosni i Hercegovini. Tokom tih susreta naglašena je važnost jedinstva i legitimnog političkog predstavljanja, ali bez otvorenog insistiranja na povlačenju drugih kandidatura.
Istovremeno, u javnom prostoru pojavile su se različite interpretacije ovih sastanaka, uključujući i tvrdnje da opozicione stranke nisu prihvatile sugestije iz Zagreba, što dodatno komplikuje političku sliku.
Unutrašnje nezadovoljstvo i podjele
Odluka o kandidaturi izazvala je i nezadovoljstvo unutar samog HDZ-a BiH. Posebno su pogođeni pojedini visoki stranački zvaničnici, među kojima se ističu Lidija Bradara i Borjana Krišto, koje su u političkom smislu bile među najizglednijim kandidatkinjama.
Dodatni sloj tenzija proizlazi iz percepcije favoriziranja određenih kadrova unutar stranke. U tom kontekstu često se spominje i Andrijana Katić, čija politička pozicija, zajedno s kandidaturom Darjane Filipović, izaziva nezadovoljstvo dijela stranačke baze.
Unutar pojedinih kantonalnih organizacija HDZ-a također je prisutno negodovanje, što ukazuje na šire neslaganje s načinom donošenja ključnih političkih odluka.
Širi politički kontekst
Cijeli slučaj dolazi u osjetljivom političkom trenutku, uoči Općih izbora u Bosni i Hercegovini. Pitanje izbora člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda tradicionalno je jedno od najvažnijih političkih pitanja za stranke koje predstavljaju ovu zajednicu.
U tom kontekstu, svaka podjela ili nesuglasica unutar političkog bloka može imati značajan utjecaj na izborni rezultat, ali i na kasnije formiranje vlasti.
Za sada nema naznaka da će odluka HDZ-a BiH biti promijenjena, ali je evidentno da je proces kandidiranja otvorio brojna pitanja o odnosima unutar stranke, saradnji sa Zagrebom i budućem političkom smjeru ove političke opcije.
U narednom periodu ostaje da se vidi hoće li doći do smirivanja tenzija ili dodatnog produbljivanja podjela koje bi mogle imati dugoročne posljedice po političku scenu u Bosni i Hercegovini.
