Milorad Dodik ponovo je otvorio front prema međunarodnoj zajednici najavom da bi Bosna i Hercegovina mogla pokrenuti spor protiv Evropske unije zbog, kako tvrdi, podrške Uredu visokog predstavnika (OHR) i Christianu Schmidtu.
Dodik je izjavio da je Evropska unija „direktno prekršila Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP)“ time što je, prema njegovom tumačenju, podržavala djelovanje visokog predstavnika i finansirala rad OHR-a. On smatra da je na taj način prekršen princip vladavine prava i demokratskih standarda sadržanih u odredbama sporazuma između BiH i EU.
„Aktivirat ćemo mehanizam spora protiv Evropske unije“, poručio je Dodik, predstavljajući ovu inicijativu kao odgovor na ono što naziva „Schmidtovom tiranijom“.
Međutim, pravni i politički okvir u kojem funkcioniše Bosna i Hercegovina ukazuje na ozbiljne prepreke za realizaciju takvog prijedloga.
Republika Srpska nije ugovorna strana SSP-a
Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju potpisan je između Bosne i Hercegovine i Evropske unije, a ne između entiteta i Brisela. Prema tome, Republika Srpska nema međunarodno-pravni subjektivitet koji bi joj omogućio samostalno pokretanje sporova protiv EU u okviru SSP-a.
Eventualni postupak mogao bi pokrenuti isključivo nivo države Bosne i Hercegovine, uz odluku nadležnih državnih institucija. To podrazumijeva saglasnost Predsjedništva BiH, Vijeća ministara BiH i drugih relevantnih organa, što je u postojećim političkim okolnostima gotovo nemoguće očekivati.
Dodatno, Evropska unija i zemlje članice kontinuirano naglašavaju da podrška OHR-u predstavlja podršku provođenju Dejtonskog mirovnog sporazuma i očuvanju ustavnog poretka Bosne i Hercegovine, a ne kršenje međunarodnih obaveza prema BiH.
Od tužbe do političke poruke
Posebnu pažnju izazvala je Dodikova izjava kojom je praktično unaprijed predvidio neuspjeh vlastite inicijative.
„Ukoliko na to ne pristanu politički predstavnici druga dva naroda u zajedničkim institucijama, pitaćemo srpski narod šta misli o daljem pristupanju EU“, izjavio je Dodik.
Takva formulacija ostavlja prostor za prebacivanje odgovornosti na političke predstavnike iz Federacije BiH, ali i za ponovno otvaranje pitanja evropskog puta Bosne i Hercegovine.
Politički analitičari ocjenjuju da se radi prije svega o političkom, a ne pravnom potezu. Prema njihovom mišljenju, najava tužbe ima za cilj mobilizaciju biračkog tijela i dodatno produbljivanje narativa o navodnoj ugroženosti Republike Srpske od međunarodnih institucija.
Nastavak sukoba sa međunarodnom zajednicom
Dodik već godinama osporava legitimitet visokog predstavnika Christiana Schmidta, tvrdeći da njegovo imenovanje nije potvrđeno u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija. S druge strane, Evropska unija, Sjedinjene Američke Države i većina članica Vijeća za provedbu mira (PIC) priznaju Schmidta kao legitimnog visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini.
Najava tužbe protiv Evropske unije stoga se posmatra kao još jedan u nizu političkih sukoba između vlasti Republike Srpske i međunarodnih institucija koje nadziru provođenje Dejtonskog sporazuma.
Iako zvuči spektakularno, Dodikova inicijativa trenutno nema realne pravne izglede za realizaciju. Umjesto pravnog procesa protiv Brisela, čini se da je riječ o političkoj poruci usmjerenoj domaćoj javnosti, u kojoj se pitanje odnosa prema Evropskoj uniji ponovo koristi kao instrument unutrašnje političke mobilizacije.
