Akvizicija vrijedna 200-300 miliona KM izaziva zabrinutost zbog potencijalnih zloupotreba i sumnjivih finansijskih interesa
BH Telecom se našao u centru pažnje zbog svoje namjere da preuzme Telemach na tržištima BiH i Crne Gore. Ova akvizicija, koja se procjenjuje na iznos od 200-300 miliona KM, izazvala je brojne sumnje u pogledu opravdanosti i transparentnosti cijelog procesa. Iako se država pojavljuje kao većinski vlasnik BH Telecoma, mnogi smatraju da cijeli postupak nije dovoljno jasan i da postoji ozbiljna opasnost od zloupotrebe.
Nedostatak tehničke nužnosti i opravdanja
Prvi ključni argument koji je iznesen u vezi s ovom akvizicijom jeste nedostatak tehničkih argumenata koji bi opravdali potrebu za kupovinom Telemacha. Naime, BH Telecom trenutno posjeduje dovoljnu infrastrukturu za pružanje svojih usluga, a nema jasno vidljive potrebe za dodatnom mrežom koju Telemach već koristi. Iako se predviđa da bi kupovina mogla donijeti određene strateške prednosti, sumnje ostaju jer nije jasno što bi konkretno ova akvizicija donijela korisnicima BH Telecoma i kako bi unaprijedila poslovanje kompanije.
Kontroverze iz prošlih slučajeva
Sumnje u transparentnost akvizicije također su zasnovane na ranijim slučajevima u kojima su bile uključene državne institucije, a koji nisu prošli bez kontroverzi. Jedan od najočitijih primjera je slučaj s FDS-om, kada su transakcije za promet trafika u Hercegovini bile označene kao neprirodno skupe. U istrazi koja je slijedila, utvrđeno je da su čak i višemilionske cifre završile u privatnim džepovima, uz troškove za luksuzne svadbe i kupovinu zemljišta po cijeni višoj od tržišne. Iako je finansijska policija istraživala tok novca, mnogi smatraju da su ti slučajevi ostali bez odgovarajuće pravne reakcije.
Takvi slučajevi, u kojima je novac otišao u privatne svrhe, izazivaju opravdanu zabrinutost i u vezi s trenutnom akvizicijom. Postavlja se pitanje da li bi ova kupovina mogla biti još jedan u nizu poslova u kojem bi država, odnosno njezini predstavnici, mogli imati privatne interese.
BH Telecom planira preuzeti Telemach: Ključni izazovi pred najvećom akvizicijom u BiH
Pitanje zakonitosti akvizicije
Zakonitost cijele akvizicije postavlja se kao ključno pitanje, jer mnogi smatraju da bi takav posao mogao biti u suprotnosti sa Zakonom o javnim nabavkama. Čini se da nisu izloženi jasni argumenti koji bi dokazali da bi BH Telecom zaista imao dugoročnu korist od ove akvizicije. Bez konkretnih razloga za kupovinu Telemacha, koji bi išli u korist poslovanja BH Telecoma, akvizicija bi mogla biti samo pokušaj sticanja privatnih interesa na račun javnog preduzeća.
Cijena akvizicije: Zagonetka koja podstiče nagađanja
Još jedan od najvećih problema ove akvizicije je nedostatak informacija o stvarnoj cijeni kupovine. Iako se nagađa da bi cijena mogla biti između 200 i 300 miliona KM, ta brojka nikada nije potvrđena. Nema transparentnih podataka o tome koliko bi tačno BH Telecom trebao platiti za preuzimanje Telemacha i šta bi konkretno ta investicija donijela korisnicima i kompaniji. Ovaj nepoznati faktor stvara prostor za spekulacije o tome kako bi novac mogao biti potrošen, te ko bi mogao imati koristi od takve akvizicije.
Poziv na transparentnost i javni pritisak
Iako je država većinski vlasnik BH Telecoma, postoji opravdan strah da bi potencijalne zloupotrebe u vezi s ovom akvizicijom mogle nanijeti štetu ne samo kompaniji, već i svim korisnicima BH Telecoma. Zbog toga se poziva na javni pritisak, koji bi mogao pomoći u osiguravanju da se cijeli proces obavi na transparentan način i u interesu svih građana.
Potrebno je jasno definirati šta će BH Telecom zaista dobiti za ovih 200-300 miliona KM i kako će se ta investicija odraziti na korisnike usluga. Takođe, treba osigurati da nijedna privatna strana ne bude u mogućnosti da iskoristi ovu akviziciju za vlastitu korist.
Javni pritisak i zahtjevi za transparentnost mogu biti ključni u osiguravanju da BH Telecom ne postane žrtva nesavjesnog poslovanja koje bi imalo dalekosežne negativne posljedice za sve građane BiH.
