Tužilaštvo Bosne i Hercegovine dodijelilo je predmet koji se odnosi na prijavu za krivično djelo napada na ustavni poredak postupajućoj tužiteljici Vedrani Jovičić, ranije Mijović, potvrđeno je iz ove institucije. Riječ je o predmetu koji je, prema navodima iz Tužilaštva, dodijeljen putem automatskog CMS sistema.
Iz Državnog tužilaštva za medije su potvrdili da je slučaj u radu i da će javnost biti informisana nakon što bude donesena tužilačka odluka.
“Predmet je sistemom automatske alokacije predmeta, dodijeljen u rad tužiteljici Jovičić Vedrani”, navodi se u odgovoru Tužilaštva BiH.
Predmet se odnosi na krivičnu prijavu koju su podnijeli državni parlamentarci protiv više osoba, nakon što je Republika Srpska zaključila ugovor o lobiranju s kanadskom kompanijom “Dickens & Madson (Canada) Inc.”, koju zastupa Ari Ben-Menashe.
Prema navodima iz prijave i dostupnim informacijama, ugovor je potpisan u ime Mladena Filipovića, predstavnika Republike Srpske u Austriji, kao izaslanika Milorada Dodika, bivšeg predsjednika RS-a koji je pravosnažno osuđen pred Sudom BiH zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika.
Kao krajnji cilj ovog lobističkog aranžmana, kako se navodi u FARA registru, ističe se nezavisnost Republike Srpske, za čije bi ostvarenje bila potrebna diplomatska podrška Sjedinjenih Američkih Država, Evropske unije i Saudijske Arabije.
CIK BiH traži hitno rješavanje nabavke za Opće izbore 2026
Grupa državnih parlamentaraca podnijela je krivičnu prijavu zbog napada na ustavni poredak protiv Filipovića, Milorada Dodika, Nenada Stevandića, Radovana Viškovića i drugih osoba. Nedavno su, kako navodi jedan od podnosilaca prijave Albin Muslić, tražili informacije o postupanju Tužilaštva.
“Mi cijenimo da se radi o ugovorima koji za predmet imaju i napad na ustavni poredak BiH kao jedno od najtežih krivičnih djela a protiv države Bosne i Hercegovine”, govori Muslić.
On smatra da je neophodno da Tužilaštvo pokrene istragu.
“Kako bi se i javnost u našoj zemlji upoznala sa aktivnostima koje su provedene u pogledu lobističkih ugovora i kako bi se spriječilo svako dalje postupanje kroz sankcionisanje odgovornih osoba”, rekao je Muslić, zastupnik SDP-a u Predstavničkom domu Parlamenta BiH.
Međutim, iz pravosudnih izvora dolaze tvrdnje da sama dodjela predmeta izaziva zabrinutost.
Izvor navodi kako “dodjeljivanje predmeta tužiteljici Jovičić stvara opravdanu sumnju u nezavisno i nepristrasno postupanje i podriva integritet postupanja Tužilaštva BiH u cjelini”.
Prema istom izvoru, ovakva praksa nije izolovana.
“U praksi Tužilaštva se često dešava da upravo predmeti te vrste završe kod tužiteljice Jovičić, koja je, između ostalog, prijavljena već za postupanje u takvim predmetima, što sve izaziva sumnju u nepristrasnost”, navodi izvor.
Podsjećanja radi, Tužilaštvo BiH je ranije vodilo istragu protiv Milorada Dodika, Radovana Viškovića i Nenada Stevandića zbog sumnji na napad na ustavni poredak, nakon odluka Narodne skupštine Republike Srpske kojima su, između ostalog, pokušane zabrane djelovanja državnih pravosudnih i sigurnosnih institucija na teritoriji RS-a.
Ta istraga je, međutim, kasnije obustavljena uz obrazloženje da nema dovoljno dokaza, da nije utvrđen umišljaj te da sporni zakoni nisu proizveli pravne posljedice. U javnosti su se nakon toga pojavile kritike da određene ključne okolnosti nisu bile dovoljno razmotrene.
U novembru 2025. godine Tužilaštvo je formiralo i predmet protiv Milanka Kajganića, glavnog državnog tužioca, te Vedrane Mijović, sada Jovičić, na osnovu prijave da su navodno štitili Viškovića, Dodika i Stevandića u ranijem predmetu.
U februaru ove godine, kako je navedeno, na kolegiju tužilaca nije bilo rasprave o toj prijavi. Iz Tužilaštva BiH do objave teksta nisu odgovorili na dodatna pitanja u vezi s predmetom.
Paralelno s tim, Ured disciplinskog tužioca Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH formirao je predmet protiv glavnog državnog tužioca i tužiteljice Mijović, a iz VSTV-a je potvrđeno da odluka još nije donesena.
Tužiteljica Jovičić ranije je kratko komentarisala navode o svom radu.
“Ja samo mogu reći da postupam profesionalno u svakom predmetu koji je u mom zaduženju”, rekla je ona za medije.
Pravni ekspert Enver Išerić za medije ocjenjuje da je ranija odluka o nesprovođenju istrage protiv Dodika, Viškovića i Stevandića trebala izazvati ozbiljnu reakciju institucija, uključujući Tužilaštvo, VSTV i druge državne organe.
On smatra da se u tom slučaju radilo o pogodovanju.
“On smatra kako se u ovom slučaju radilo o “pogodovanju” izvršiocima krivičnog djela od strane tužioca koji je bio zadužen ovim predmetom.”
Išerić dodatno upozorava na promjene u unutrašnjem funkcionisanju Tužilaštva, navodeći da je prema njegovom mišljenju nezavisnost tužilaca ograničena internim uputstvima rukovodstva.
“Tim uputstvom je propisano da se pregled i kontrola tužilačkih odluka vrši od strane rukovodioca i to šefa odsjeka, rukovodilaca odjela i glavnog tužioca. Ovim uputstvom, koje nema zakonskog osnova za donošenje, praktično je blokirana efikasnost rada tužilaštva i sve tužilačke odluke zavise, ne od postupajućeg tužioca, već u konačnici od glavnog tužioca. Time je tužiocima oduzeta samostalnost rada, koja je propisana zakonom”, ističe Išerić.
On dodaje da bi Visoko sudsko i tužilačko vijeće trebalo reagovati i preispitati takve akte.
Prema ranijim navodima, u jednom od srodnih predmeta postupao je tužilac Ćazim Hasanspahić, ali je kasnije premješten iz Odsjeka za terorizam u Odsjek za organizovani kriminal.
Do kadrovskih promjena došlo je nakon što je, prema dostupnim informacijama, pokrenuta krivična prijava protiv glavnog tužioca i tužiteljice Mijović zbog zloupotrebe položaja.
Također je zabilježeno da je Džermin Pašić, koji je ranije bio na rukovodećoj poziciji u Posebnom odjelu za organizovani kriminal, premješten u odjel za ratne zločine, uz tvrdnje da su njegove ranije prijave protiv rukovodstva Tužilaštva dovele do više internih postupaka.
Tužiteljica Jovičić nije željela komentarisati navode iz tih prijava.
U ranijem periodu, tužiteljica Elvira Stanojlović, koja je postupala po prijavi protiv glavnog tužioca Kajganića, također je premještena u drugi odjel.
Kajganić je ranije pojašnjavao da su takve odluke donesene radi jačanja kapaciteta određenih odjela, posebno u oblasti organizovanog kriminala.
“Ja nikoga nisam smijenio, nego sam, imajući u vidu da pojačam Odsjek za organizovani kriminal, dva tužioca prerasporedio u odsjek u okviru odjela. U predmetima za korupciju, svi tužioci – sada ih je četvero ostalo – imali su ili imaju predmete koji se odnose na prijave podnesene protiv mene. Nisam nikada uticao na to, niti mogu, ko će dobiti koji predmet u rad. Kada sam prerasporedio ova dva tužioca, svi predmeti tih tužilaca su putem CMS-a raspoređeni u rad drugim tužiocima u Odsjeku za korupciju. A oni su putem CMS-a zadužili predmete organizovanog kriminala”, rekao je Kajganić odgovarajući na ranija novinarska pitanja.
Upravo ovi procesi, zajedno s novim dodjelama predmeta i ranijim odlukama o obustavi istraga, ponovo su otvorili raspravu o načinu funkcionisanja Tužilaštva BiH i stepenu njegove unutrašnje nezavisnosti.
