Sve prisniji odnosi između Maia Sandu i Nicușor Dan ponovo su u fokus regionalne politike vratili staru, ali nikada do kraja zatvorenu temu – moguće ujedinjenje Moldavije i Rumunije.
Simbolika zajedničkog putovanja dvoje lidera na međunarodni skup u Armeniji nije prošla nezapaženo. Njihovo pojavljivanje kao političkog tandema analitičari tumače kao poruku o sve intenzivnijem povezivanju dvije države koje dijele jezik, kulturu i duboke historijske veze.
Za razliku od ranijih godina, kada su vlasti u Kišinjevu uglavnom izbjegavale svaku ozbiljniju raspravu o ujedinjenju, danas se situacija mijenja. Predsjednica Moldavije sve otvorenije govori o toj opciji, naglašavajući da bi konačna odluka ipak morala biti donesena voljom građana.
Njene izjave izazvale su podijeljene reakcije u zemlji. Dok proevropski orijentirani dio javnosti vidi približavanje Rumuniji kao logičan korak ka stabilnosti i članstvu u Evropskoj uniji, opozicija upozorava na, kako navode, ugrožavanje državnog suvereniteta.
S druge strane, u Rumuniji postoji znatno šira podrška ideji ujedinjenja. Predsjednik Nicušor Dan jasno poručuje da je njegova zemlja spremna za dublju integraciju, ali pritom nastoji izbjeći ton političkog tutorstva, naglašavajući ravnopravnost odnosa s Moldavijom.
Historijski kontekst dodatno komplikuje cijelu priču. Teritorija današnje Moldavije kroz vijekove je bila predmet podjela između velikih sila, a njeno ujedinjenje s Rumunijom nakon Prvog svjetskog rata trajalo je relativno kratko, prije nego što je sovjetska vlast ponovo promijenila granice. Nezavisnost iz 1991. godine otvorila je novo poglavlje, ali i ostavila neriješena pitanja identiteta i geopolitičke orijentacije.
Danas, pod utjecajem rata u Ukrajini i sve većeg udaljavanja od ruskog utjecaja, Moldavija se ubrzano okreće Zapadu. Rumunija u tom procesu igra ključnu ulogu – kao najveći trgovinski partner, energetski oslonac i politički saveznik na evropskom putu.
Ipak, put ka eventualnom ujedinjenju daleko je od jednostavnog. Ustavne prepreke u obje zemlje, vojna neutralnost Moldavije i neriješen status Pridnjestrovlja predstavljaju ozbiljne izazove koji bi mogli usporiti ili čak zaustaviti takav proces.
Unatoč svemu, tema više nije marginalna. Sve češće se pojavljuje u javnom prostoru, a politički lideri, barem implicitno, ostavljaju otvorena vrata za njen daljnji razvoj.
Na kraju, kako poručuju i evropski zvaničnici, odluka o eventualnom ujedinjenju neće zavisiti od međunarodnih pritisaka, već isključivo od volje građana Moldavije i Rumunije – što cijelom pitanju daje dodatnu težinu i neizvjesnost.
