Na univerzitetima širom Bosne i Hercegovine u toku su upisi za akademsku 2025/2026. godinu, ali brojke iz prethodnih godina jasno ukazuju na zabrinjavajući trend – broj novih studenata konstantno opada.
U posljednjih pet godina upisano je skoro 13.000 studenata manje nego ranije. Uzroci su brojni: nepovoljna demografska slika, stalne migracije mladih, ali i neusklađenost obrazovanja s potrebama tržišta rada.
Na Univerzitetu u Banjoj Luci planiran je upis 2.400 studenata, što je 300 više nego prošle godine, ali i dalje znatno manje nego početkom decenije. – Ne možemo reći da imamo krizu, ali je broj studenata osjetno manji u poređenju s periodom prije 15 godina. Demografija, migracije i sve manji broj maturanata glavni su razlozi – istakao je portparol Univerziteta, Dario Stanković.
Demograf Aleksandar Čavić upozorava da se i dalje djeluje reaktivno, umjesto da se ponude dugoročna rješenja: – Strategija za očuvanje nacije mora biti temelj. Trenutno imamo mnogo dokumenata, ali nijednu ozbiljnu mjeru koja bi zaustavila pad – poručuje Čavić.
Posljedice su već vidljive – sve manje visokoobrazovanih kadrova i sve više diplomanata koji završavaju smjerove za koje tržište nema potrebe. Iako je broj zaposlenih s visokom stručnom spremom trenutno rekordan, pitanje je koliko su ta radna mjesta zaista u skladu sa stečenim znanjima i koliko doprinose privredi.
Još poraznija je činjenica da se Bosna i Hercegovina nalazi na posljednjem mjestu u Europi po procentu visokoobrazovanih – samo 16% odraslih ima diplomu fakulteta. Ako se ovakav trend nastavi, taj procenat bi mogao dodatno opasti, ostavljajući dugoročne posljedice po društveni i ekonomski razvoj zemlje.
