NEOBIČNO VELIKI BROJ BLIZANACA

Svi imaju plavu kosu i oči: Da li su djeca u ovom brazilskom gradiću rezultat jezivog eksperimenta nacističkog ljekara?

Brazil djeca
Foto © Screenshot/Agencije

U prosjeku se blizanci rode jednom na svaki 250 porođaja, ali u Kandido Godou jedna od 10 žena donese na svijet blizance. Na samom ulazu u ovaj gradić na jugu Brazila, u kome živi oko 6.500 stanovnika, stoji i tabla dobrodošlice na kojoj se predstavljaju kao "područje blizanaca".

Između 1959. i 2014. godine od ukupnog broja porođaja čak 35 posto podrazumevalo je rođenje blizanaca, što je najveći udio blizanaca na cijelom svijetu. Još jedna stvar koja je neobična jeste što se većina njih rađa sa plavom kosom i plavim očima, potpuno neočekivano i netipično za područje Brazila.

Stanovnici grada svjesni su ovog fenomena, pa u to ime svake godine održavaju festival na kome se okupljaju blizanci iz cijelog regiona. Međutim, niko nema precizno objašnjenje šta je to što ih izdvaja od ostatka zemlje.

Dvije su najvjerovatnije teorije. Prva se temelji na istrazi argentinskog novinara i historičara Horhe Kamarasa, koji je svoje uvide i saznanja objavio u knjizi "Mengele". Ova knjiga bavi se eksperimentima nacističkog ljekara koji su sprovedeni 60-ih godina prošlog vijeka u Brazilu, nakon što je Mengele poslije kraja Drugog svetskog rata pobegao u Latinsku Ameriku.

Jedan od ciljeva Jozefa Mengela bio je i da dokaže navodnu superiornost arijevske rase, a nije se libio ni najsurovijih ideja i poteza u ime ovog eksperimenta. On je ujedno bio opsjednut i identičnim blizancima i vjerovao je da treba da otkrije tajnu blizanačkih trudnoća kako bi mogao da utiče na povećanje arijevske rase.

Druga hipoteza demantuje prvu - iscrpna genetska studija stanovništva pokazala je da eksperimenti nacističkog ljekara nemaju nikakve veze sa velikim brojem blizanaca. Naime, ustanovljeno je da većina ljudi u gradu potiče od male grupe predaka i to imigranata sa njemačkog govornog područja, što dalje implicira da su skoro svi povezani na neki način, te da dele puno genetskih karakteristika.

Stručnjaci ovaj genetski efekat nazivaju "efektom osnivača", a odnosi se na stvaranje nove populacije od strane malog broja pojedinaca, što nije uobičajeno u ljudskoj rasi.


Znate više o temi ili prijavi grešku