U sjedištu Ujedinjenih nacija u New Yorku obilježena je 31. godišnjica genocida u Srebrenici, uz poruke da istina o zločinu počinjenom u julu 1995. godine mora ostati zaštićena od negiranja i historijskog revizionizma.
Komemoracija je okupila visoke zvaničnike Ujedinjenih nacija, predstavnike Bosne i Hercegovine, preživjele žrtve i članove porodica ubijenih, koji su još jednom upozorili da sjećanje na genocid nije samo obaveza prema prošlosti, već i odgovornost prema budućim generacijama.
U obraćanju u ime generalnog sekretara UN-a Antonija Guterresa istaknuto je da trajni mir može biti izgrađen jedino kroz priznavanje patnje svake žrtve i odlučno suprotstavljanje negiranju genocida.
– Samo uvažavanje patnje svake žrtve može voditi empatiji na kojoj se gradi budućnost bez negiranja genocida i historijskog revizionizma. Svijet je ponovo rekao “nikada više”, ali govor mržnje danas ponovo jača – poručeno je.
Predsjednica Generalne skupštine Ujedinjenih nacija Annalena Baerbock upozorila je da genocid nikada ne počinje oružjem, već širenjem mržnje, diskriminacije i dehumanizacije ljudi.
– Genocid ne počinje masovnom grobnicom. Počinje govorom mržnje, podjelama i oduzimanjem ljudskog dostojanstva. Zato “nikada više” mora biti obaveza koju ispunjavamo, a ne samo fraza koju ponavljamo – kazala je Baerbock.
Jedan od najemotivnijih trenutaka komemoracije bilo je obraćanje Emine Sinanović, koja je govorila u ime preživjelih žrtava i Majki Srebrenice i Žepe.
Prisjećajući se oca, ubijenog 13. jula 1995. godine u skladištu u Kravici, rekla je da se ne sjeća njegovog glasa ni zagrljaja, ali da cijeli život pamti njegovo odsustvo.
– Djeca mojih godina odrastala su uz svoje roditelje, a ja sam odrastala učeći šta znači gubitak. Negiranje genocida nije politički stav, već pokušaj brisanja istine. Tišina međunarodne zajednice također ostavlja posljedice – poručila je Sinanović.
Potresno svjedočenje podijelio je i Hasan Hasanović iz Memorijalnog centra Srebrenica, prisjećajući se dana kada je pala zaštićena zona Ujedinjenih nacija.
– Strah me održao u životu. Bio sam svega nekoliko metara od vojnika koji su ubijali. Moj otac nije preživio. Moj brat blizanac nije preživio. Ja jesam i zbog njih danas govorim – rekao je Hasanović.
Tokom komemoracije prikazan je i dokumentarni film posvećen povratnicima u Srebrenicu i značaju sudski utvrđenih činjenica u očuvanju istine o genocidu.
Međunarodni sud pravde u Hagu još je 2007. godine utvrdio da je u Srebrenici počinjen genocid nad Bošnjacima, dok su domaći i međunarodni sudovi do danas za genocid i druge ratne zločine povezane sa Srebrenicom osudili više od 50 osoba na oko 700 godina zatvora, uključujući Radovana Karadžića i Ratka Mladića.
Generalna skupština Ujedinjenih nacija je 2024. godine usvojila Rezoluciju kojom je 11. juli proglašen Međunarodnim danom sjećanja i komemoracije genocida u Srebrenici, pozivajući države članice da čuvaju utvrđene činjenice, suprotstave se negiranju genocida i spriječe veličanje osuđenih ratnih zločinaca.
