Vlada Federacije BiH je 11. decembra usvojila Uredbu o isplati pomoći usljed uvećanih troškova života, o čemu je premijer Nermin Nikšić obavijestio predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamenta FBiH Dragana Miokovića putem dopisa od istog datuma, obrazlažući povlačenje Prijedloga zakona o dopuni Zakona o porezu na dohodak koji je trebao biti razmatran 12. decembra.
Međutim, Vlada FBiH nije obavijestila javnost o donošenju ove uredbe. Sadržaj Uredbe, o kojoj nisu bili obaviješteni ni sindikati, ni Udruženje poslodavaca FBiH, pa čak ni ministri prije sjednice, objavljen je u medijima 12. decembra, što je izazvalo brojne reakcije, kako od poslodavaca, tako i od radnika. Vlada je ubrzo nakon toga proglasila Uredbu povjerljivom (tajnom).
Potvrđeno je da Uredbu nije predložio nijedan ministar, iako bi bilo logično da to učini ministar financija ili ministar rada i socijalne politike. Umjesto toga, Uredbu je pripremio tim saradnika iz ureda premijera Nikšića. Ova uredba postavila je i pitanje visine najniže plaće, koju Vlada FBiH obično utvrđuje krajem godine za narednu. Iako je uredba bila povezana s minimalnom plaćom i obavezama poslodavaca, iznos najniže plaće za 2025. godinu nije bio utvrđen.
Nakon što su se pojavila pitanja na koja Vlada nije imala spreman odgovor, premijer Nikšić je 14. decembra na Face TV izbjegavao spominjati da je uredba već usvojena, govoreći o "pripremljenoj uredbi". Tada je priznao postojanje problema s poslodavcima i najavio dodatne konsultacije. Ipak, označavanje uredbe kao povjerljive ostavlja u sjeni mogućnost njene objave u Službenom listu, što je potrebno za njezino stupanje na snagu.
Zakonom o Vladi FBiH propisano je da uredbe sa zakonskom snagom moraju biti objavljene u "Službenim novinama Federacije BiH". Navodno, ni Ured za zakonodavstvo nije dao mišljenje o ovoj Uredbi, pa je jedini izlaz bio da se ona sakrije dok se ne razjasne svi detalji u vezi s minimalnom plaćom i obavezama poslodavaca da radnicima osiguraju 1.200 KM primanja.
Savez samostalnih sindikata FBiH podržava Uredbu kao privremeno rješenje, dok glavni zahtjev ostaje donošenje zakona o minimalnoj plaći. Očekuje se da će uredba biti primjenjivana tokom 2025. godine ili dok se ne usvoji paket fiskalnih zakona.
S druge strane, poslodavci su izrazili nezadovoljstvo, ističući da nisu bili uključeni u socijalni dijalog prije donošenja uredbe. Predložili su rješenja koja bi omogućila isplatu varijabilnih neoporezivih naknada, kako bi radnici imali motivaciju, a svaka grana industrije mogla dogovoriti minimalni iznos kroz kolektivna pregovaranja.
Velika panika u Vladi nastala je nakon što je uredba procurila u medije, a ministar MUP FBiH, Ramo Isak, prijetio je krivičnim prijavama onima koji su dostavili uredbu novinarima.
Umjesto da je Vlada FBiH organizirala javne konsultacije sa stručnjacima, poslodavcima, sindikatima i medijima, odlučila se na potpuno suprotan pristup. Vlada FBiH sada ima malo vremena da donese odluku o najnižoj plaći za 2025. godinu i obznani Uredbu o pomoći zbog uvećanih troškova života, kako bi poslodavci mogli poduzeti potrebne korake i prilagoditi ugovore o radu.
Iako se spekulisalo da bi najniža plaća mogla iznositi 700 KM, još uvijek nema potvrde o ovom iznosu. Također, Vlada FBiH trebala bi se fokusirati na uvođenje obaveznog iznosa toplog obroka po danu, kako bi povećala ukupna primanja radnika, a iznos toplog obroka trebao bi biti negdje između 8 i 13 KM.
Poslodavci već naglašavaju da bi, u slučaju minimalne plaće od 700 KM, morali platiti i veće doprinose, što dodatno opterećuje njihov poslovni sektor.
Vlada FBiH ima vrlo malo vremena da donese ove odluke prije kraja godine, s obzirom na nadolazeće božićne praznike.
