Ispred njih izbor nacionalnog i vjerskog vođe – Izetbegović i Islamska zajednica pred ključnim odlukama
Naredna godina mogla bi se pokazati kao jedna od najpresudnijih u savremenoj političkoj i duhovnoj historiji Bošnjaka. Na horizontu se istovremeno otvaraju dva fronta – politički i vjerski. Dok se očekuje rasplet unutar Stranke demokratske akcije i potencijalna odluka Bakira Izetbegovića hoće li se povući ili krenuti u nove političke kombinacije, na drugoj strani Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini ulazi u proces izbora novog reisu-l-uleme.
Kraj jedne ere
Aktuelni reis Husein ef. Kavazović, nakon više od decenije na čelu Islamske zajednice, neće biti kandidat. Njegov mandat obilježile su brojne unutrašnje reforme, ali i snažna politička povezanost sa SDA. Često se govorilo da je Kavazović bio „Izetbegovićev reis“, što je uveliko oblikovalo percepciju njegovog djelovanja i pozicioniranja Islamske zajednice unutar šireg društveno-političkog konteksta.
Gotovo poznati rezultati?
Prema kuloarima iz samog vrha Islamske zajednice, izborni rezultati se već gotovo znaju. Kao najozbiljniji kandidat za nasljednika Kavazovića se figurira Nedžad Grabus, sadašnji sarajevski muftija. Njegov zamjenik trebao bi postati Vahid Fazlović, muftija tuzlanski, čime bi se postigao svojevrsni balans između različitih frakcija unutar IZ-a.
Prema informacijama etto.ba, radi se o kompromisu između dvije uticajne struje. Prvu predvodi tzv. „socijalistički stroj“, grupacija intelektualaca i bivših rukovodilaca Islamske zajednice poput Mustafe Spahića „Mujkija“, Hilme Neimarlije i Enesa Karića, koja snažno podržava Grabusa. Drugu struju čini odlazeći reis Kavazović, Mirso Zaimović, Safet Softić i tzv.Tuzlansko - Gradačački lobi, čiji favorit je Fazlović. Međutim, kako etto.ba doznaje iz izvora bliskim Tuzlansko-Gradačačkom lobiju, da ovaj lobi apsolutno ne prihvata ovu kombinatoriku , te da će nastaviti na tome da novi reis bude tuzlanski muftija Vahid Fazlović.
Kako etto.ba saznaje iz izvora bliskih Bakiru Izetbegoviću, Bakir je zbog toga što sadašnji reis Kavazović podržava Denisa Bećirovića, te i što značajan broj imama i administrativnog osoblja Islamske zajednice također podržavaju Denisa Bećirovića upravo iz ovog razloga sad za sad stao na stranu muftije Grabusa.
Međutim, bit će zanimljivo pratiti razvoj situacije kada se uzme u obzir politička dinamika unutar SDA. Naime, Bakir Izetbegović podržava muftiju Grabusa, zbog podrške sadašnjeg reisa Huseina Kavazovića koju pruža Denisu Bećireviću, dok njegov prvi saradnik, Safet Softić, podržava muftiju Fazlovića.
Važno je napomenuti da Safet Softić nije bio učesnik na izborima na prošlom Kongresu za funkcije u SDA, ali ga je Bakir imenovao za predsjednika Glavnog odbora stranke.Valja napomenuti, da SDA nema trenutno zamjenika predsjednika, te da je funkcija predsjednika Glavnog odbora stranke jača od od funkcije zamjenika predsjednika. Softić je, zajedno sa Izetbegovićem, ranije učestvovao na izborima protiv Sulejmana Tihića – Izetbegović kao predsjednik, a Softić kao zamjenik predsjednika SDA.
Kako etto.ba ekskluzivno doznaje, strani faktor se uključio u izbor reisa u BiH, tako da Amerikanci podržavaju muftiju Grabusa, što potvrđuje i činjenica da je muftija Grabus u više navrata viđan u američkom društvu. Od ranije je poznato da su Turci aktivno radili i učestvovali u izboru reisa, no ovo je prvi put da su Turci prisutni na dvije strane – jedna linija podržava muftiju Fazlovića, dok druga podržava muftiju Grabusa. Veliko iznenađenje u svemu ovome je što se i Katar uključio u proces izbora reisa, a oni podržavaju muftiju Fazlovića.
Bećirović se zaklinje na povlačenje, a Trojka ga već gura kao „spasitelja nacije“
Bitka klanova i simbolika izbora
Izbor novog reisa stoga neće biti samo formalno pitanje ko će predvoditi Islamsku zajednicu, nego i pokazatelj odnosa snaga između različitih „klanova“ unutar bošnjačke vjerske elite. Grabus, obrazovan i prepoznat u dijaspori, ali i često kritikovan zbog elitističkog pristupa, mogao bi donijeti promjenu u smjeru internacionalizacije i akademskog profiliranja IZ-a. Fazlović, s druge strane, simbolizira kontinuitet Kavazovićevog kursa, s naglaskom na tradicionalniji pristup i jače utemeljenje u domaćim džematima.
Politička paralela – SDA pred vlastitim ispitom
I dok se Islamska zajednica sprema za izbor novog lidera, politički prostor Bošnjaka jednako je uzavreo. Stranka demokratske akcije, suočena sa padom popularnosti i sve većim kritikama unutar bošnjačkog biračkog tijela, nalazi se pred možda najtežom godinom u svojoj historiji. Spekulira se da bi i Bakir Izetbegović mogao biti primoran na ozbiljne promjene – ili u svom pristupu politici, ili čak u vlastitom angažmanu.
Pitanje izbora nacionalnog vođe unutar SDA i duhovnog vođe unutar Islamske zajednice, iako formalno odvojena, u društvenoj stvarnosti Bošnjaka imaju duboku povezanost. Upravo ta paralela čini narednu godinu svojevrsnim testom za nacionalni identitet, političku snagu i vjersku orijentaciju Bošnjaka.
Presudni trenutak
Nije pretjerano reći da će 2026. godina oblikovati ne samo unutrašnju dinamiku Islamske zajednice, nego i politički položaj Bošnjaka u BiH. U momentu kada se otvaraju globalna geopolitička pitanja, kada se u regionu jačaju nacionalizmi i kada Bosna i Hercegovina još uvijek traži svoj stabilan kurs, izbor vođa – političkog i vjerskog – dobit će simboliku daleko veću od same procedure glasanja.
Slijedi godina koja može donijeti novu energiju i smjer, ali i potvrditi kontinuitet klanova i struktura koje već decenijama oblikuju bošnjačko društvo. Jedno je sigurno – Bošnjaci ulaze u presudan period u kojem će odlučivati o sopstvenoj budućnosti.
