Evropske države pod pritiskom zbog iranskih vojnih atašea: Sumnje da oficiri IRGC-a djeluju pod diplomatskim pokrićem
Evropske vlade suočene s pritiskom da djeluju protiv iranskih vojnih atašea optuženih za djelovanje pod diplomatskim pokrićem.
Evropske vlade suočavaju se s pritiskom da djeluju protiv iranskih vojnih atašea, optuženih da djeluju pod diplomatskim pokrićem.
Odluka Evropske unije ranije ove godine da iranski Korpus islamske revolucionarne garde (IRGC) proglasi terorističkom organizacijom pokrenula je osjetljivo pitanje za evropske vlade: šta učiniti s iranskim vojnim atašeima koji služe u glavnim gradovima EU.
Povjerljivi dokument, u koji je Euractiv imao uvid, tvrdi da su nekoliko iranskih vojnih predstavnika stacioniranih u Evropi aktivni oficiri IRGC-a koji djeluju pod diplomatskom zaštitom. To je izazvalo zabrinutost da osobe povezane sa sankcionisanom organizacijom i dalje uživaju diplomatsku zaštitu i slobodu kretanja širom evropskog bloka.
U dokumentu se Mohammad Naghizadeh, iranski vojni ataše u Poljskoj, identificira kao aktivni član IRGC-a za kojeg se sumnja da je u mogućnosti unaprijediti finansijske i operativne interese organizacije u Evropi. Iranska ambasada u Varšavi nije bila odmah dostupna za komentar.
Ove tvrdnje dolaze u trenutku kada evropske prijestolnice preispituju svoj pristup Teheranu nakon odluke EU u januaru da stavi IRGC na crnu listu. Kritičari tvrde da dopuštanje vojnim predstavnicima povezanim s Revolucionarnom gardom da ostanu akreditovani riskira potkopavanje vlastite politike EU protiv terorizma.
U dosijeu se preporučuje uvođenje sankcija i protjerivanje iranskih vojnih atašea i diplomata povezanih s IRGC-om, tvrdeći da bi takve mjere dodatno izolirale Teheran i ograničile međunarodni doseg organizacije.
Ranije ove sedmice, Euractiv je izvijestio da su njemačke obavještajne službe upozorile da bi Iran mogao intenzivirati operacije protiv ciljeva u Evropi kada se sukob s Izraelom i Sjedinjenim Državama smiri.
Izvještaj također prikazuje sliku iranske države kojom sve više dominira Revolucionarna garda nakon smrti vrhovnog vođe Alija Hamneija. Prema dokumentu, komandant IRGC-a Ahmad Vahidi sada se smatra de facto donosiocem odluka u zemlji, dok je Garda preuzela kontrolu nad sigurnosnim aparatom, parlamentom i strateškim pregovorima s Washingtonom.
Među najjačim tvrdnjama u dosijeu je da je IRGC odigrao ključnu ulogu u usponu Mojtabe Hameneija na poziciju vrhovnog vođe, čineći ga politički ovisnim o Revolucionarnoj gardi za svoj opstanak.
U dokumentu se dalje tvrdi da IRGC sada vrši direktan utjecaj na iransku vanjsku politiku, uključujući pregovore sa SAD-om, politiku prema zemljama Perzijskog zaljeva i nadzor nad savezničkim grupama poput Hezbolaha i Hutija.
Evropski zvaničnici sve su glasniji u vezi sa sumnjivim iranskim obavještajnim i utjecajnim operacijama na kontinentu. Nekoliko zemalja EU je posljednjih godina optužilo Teheran za napade na disidente, novinare i jevrejske institucije u Evropi.
U dosijeu se također spominje ono što opisuje kao rastući val prebjega među iranskim diplomatama u inostranstvu, tvrdeći da su neki zvaničnici stacionirani u zapadnim državama tražili azil zbog straha od nestabilnosti i mogućnosti pada režima.
Vlade EU i dalje su podijeljene oko toga kako eskalirati diplomatski pritisak na Teheran. Dok neke prijestolnice podržavaju oštrije mjere, druge se boje da bi daljnja konfrontacija mogla zatvoriti već krhke diplomatske kanale u vrijeme visokih regionalnih tenzija.
Iran je dosljedno negirao optužbe da sponzorira terorizam u Evropi ili koristi svoju diplomatsku mrežu za provođenje tajnih operacija. Teheran je također osudio odluku EU da IRGC proglasi terorističkom organizacijom, nazivajući je politički motiviranom i ilegalnom.
