Egipat, Katar i Turska vode intenzivne diplomatske napore kako bi posredovali u postizanju sporazuma između Sjedinjenih Američkih Država i Irana s ciljem okončanja aktuelnog sukoba.
Diplomatske aktivnosti uslijedile su u trenutku kada se približava rok ultimatuma koji je Washington postavio u vezi s otvaranjem Hormuški moreuz, jednog od najvažnijih svjetskih energetskih koridora.
U političkim i vojnim krugovima procjenjuje se da bi Izrael, uprkos želji da nastavi vojne operacije, mogao biti primoran uskladiti svoje poteze s odlukama administracije američkog predsjednika Donald Trump. Istovremeno, u Washingtonu se nastoji izbjeći ishod koji bi mogao ostaviti dojam da je američka strana bila prisiljena na povlačenje pod pritiskom Teherana.
Kao jedna od mogućih opcija razmatra se fazni sporazum u kojem bi Iran ponovo otvorio moreuz za međunarodni promet, dok bi Sjedinjene Države postepeno smanjivale vojne operacije i započele povlačenje snaga. Ipak, i dalje ostaje neizvjesno hoće li Teheran pristati na takve uslove.
U međuvremenu, izraelske snage nastavile su s intenziviranjem napada na teritoriji Irana, ciljajući vladine objekte, nuklearnu infrastrukturu i skladišta projektila.
Pooštrene mjere sigurnosti u Izraelu
Zbog mogućnosti novih napada, izraelske vlasti su pojačale sigurnosne mjere i ograničile broj putnika na letovima koji dolaze u Međunarodni aerodrom Ben Gurion. Iranski projektili posljednjih dana sve češće pogađaju šire područje Tel Aviv, što uključuje i zonu oko glavnog izraelskog aerodroma.
Istovremeno, Izrael primjenjuje strogu vojnu cenzuru kada je riječ o objavljivanju informacija o tačnim lokacijama udara, dopuštajući njihovo otkrivanje uglavnom samo u slučajevima kada projektili padnu u civilna područja.
Ultimatum iz Washingtona
Predsjednik Donald Trump je izdao upozorenje da će, ukoliko Iran u potpunosti ne otvori Hormuški moreuz u roku od 48 sati, Sjedinjene Američke Države pokrenuti napade na iransku energetsku infrastrukturu.
Od početka sukoba, Iran je de facto ograničio prolaz kroz ovaj strateški plovni put, kojim inače prolazi gotovo petina svjetskih zaliha nafte. Kao posljedica toga, globalne cijene energenata su porasle, dok je broj brodova koji svakodnevno prolaze kroz moreuz naglo opao.
Procjene u diplomatskim krugovima ukazuju na to da bi naredni sati i dani mogli biti presudni za dalji tok krize, jer će odlučiti da li će prevladati pregovori ili će sukob prerasti u širu regionalnu konfrontaciju.
