Najviši američki vojni zvaničnik je krajem prošlog mjeseca, prema informacijama CNN-a, u tajnosti i hitno posjetio sjedište Centralne komande Oružanih snaga SAD-a na Floridi kako bi se informisao o planovima koji su uključivali moguću kopnenu operaciju na teritoriji Irana.
Kako navode izvori upoznati sa dešavanjima, fokus planiranja bio je na scenariju u kojem bi američke snage pokušale da preuzmu kontrolu nad visoko obogaćenim uranijem, koji predstavlja ključni element za proizvodnju nuklearnog oružja.
Hitni sastanci i povratak iz NATO-a
Prema istim informacijama, sastanci su bili toliko urgentni da je načelnik Združenog štaba, general Dan Caine, 19. maja morao napustiti skup visokih zvaničnika NATO-a u Briselu i hitno se vratiti u SAD, što pokazuje ozbiljnost razmatranih opcija.
Navodno je general Caine kasnije informisao predsjednika Donalda Trumpa o mogućim vojnim scenarijima, uključujući i visoko rizičnu kopnenu misiju.
Trump odustao zbog rizika od eskalacije
Iako su planovi bili u poodmakloj fazi razmatranja, Trump je, prema izvorima, odustao od davanja zelenog svjetla nakon upozorenja da bi takva operacija mogla izazvati snažan iranski odgovor, produžiti sukob i dovesti do velikih gubitaka američkih snaga.
Dodatni faktor bila je zabrinutost zbog mogućeg broja američkih žrtava, što je, kako navode izvori, presudilo u donošenju odluke.
Fokus na nuklearni materijal i Hormuški moreuz
Centralna tačka planova bila je zapljena oko 970 funti (približno 440 kilograma) visoko obogaćenog uranija, za koji se vjeruje da je skladišten na više lokacija duboko pod zemljom u Iranu, uključujući postrojenja u Natanzu, Isfahanu i Fordowu.
Nuklearni stručnjaci, međutim, upozoravaju da bi takva operacija bila izuzetno složena, gotovo logistički neizvodiva bez velikog broja kopnenih trupa i specijalnih jedinica.
Istovremeno, izvori navode da je Iran u slučaju propasti pregovora razmatrao odgovor koji uključuje blokadu ključnih pomorskih pravaca poput Hormuškog tjesnaca i Bab-al-Mandaba, što bi imalo ozbiljne posljedice po globalnu trgovinu i energetsku stabilnost.
Pregovori i neslaganja
Dok američka strana tvrdi da Iran treba pristati na demontažu nuklearnog programa i predaju materijala, iranski zvaničnici, prema navodima državnih medija, insistiraju na zadržavanju kontrole nad strateškim resursima i oslobađanju zamrznutih sredstava.
Razlike u stavovima dodatno komplikuju pregovarački proces, koji se odvija paralelno sa vojnim planiranjem i procjenama visokog rizika.
Operacija visokog rizika
Prema vojnoj procjeni, eventualna kopnena misija u Iranu klasifikovana je kao “visokog do ekstremnog rizika”, uz mogućnost velikih gubitaka i dugotrajne destabilizacije regiona.
Američki vojni vrh upozorava da bi takva operacija mogla prerasti u širi sukob sa nepredvidivim globalnim posljedicama, uključujući i ozbiljne poremećaje u svjetskoj ekonomiji.
