Obustava radova, istrage europskih institucija i višemilionska dugovanja otkrivaju duboku krizu u Autocestama FBiH i Vladi Federacije
Dok vlast u Federaciji Bosne i Hercegovine uvjerava javnost da je sve pod kontrolom i da nema zastoja u izgradnji autocesta, stvarnost na terenu pokazuje potpuno drugačiju sliku. Radovi na ključnim dionicama Koridora Vc su obustavljeni, izvođači čekaju isplate, a međunarodne finansijske institucije otvoreno izražavaju zabrinutost zbog sumnji u nepravilnosti i moguće zloupotrebe sredstava.
Ono što je još prije nekoliko mjeseci djelovalo kao politička polemika, danas poprima obrise ozbiljne institucionalne krize u kojoj se prepliću istrage, dugovi i paraliza jednog od najvažnijih infrastrukturnih projekata u državi.
Istrage i prekid finansiranja
U javnosti se već duže vrijeme govori o istrazi koju vodi Ured europskog javnog tužitelja (EPPO), a koja se odnosi na moguće nepravilnosti u poslovanju Autocesta Federacije BiH. Paralelno s tim, Europska investicijska banka (EIB), jedan od ključnih kreditora za izgradnju Koridora Vc, signalizirala je zabrinutost i privremeno obustavila finansiranje određenih projekata dok se situacija ne razjasni.
Takav potez međunarodne finansijske institucije nije uobičajen i u pravilu dolazi tek kada postoje ozbiljne sumnje u netransparentno trošenje novca ili kršenje procedura. Ipak, iz Vlade Federacije BiH i uprave Autocesta FBiH više puta su tvrdili da nema razloga za paniku, naglašavajući da se projekti nastavljaju i da nema formalnih prepreka za daljnju izgradnju.
Premijer Federacije BiH, Nermin Nikšić, u javnim nastupima umanjivao je značaj navoda o obustavi finansiranja, tvrdeći da međunarodne institucije nemaju pravo zahtijevati smjene u upravljačkim strukturama javnih preduzeća. Takav stav izazvao je dodatne polemike, posebno jer su upravo međunarodni kreditori oni koji osiguravaju najveći dio sredstava za izgradnju autocesta.
Obustava radova na terenu
Dok se političke poruke razmjenjuju u medijima, izvođači radova suočavaju se s konkretnim problemima – neisplaćenim fakturama. Turska kompanija Cengiz Insaat obustavila je radove na dionici Medakovo – Ozimice, jasno poručivši da bez izvršenja dospjelih uplata nije u mogućnosti nastaviti s radovima. Suspenzija je stupila na snagu 21. marta 2026. godine.
Sličan potez povukla je i domaća kompanija Euro-Asfalt, koja je zaustavila radove na dionici Putnikovo Brdo – Medakovo, dok istovremeno čeka isplate za već završene radove na dionici Ponirak – Vraca. Time je praktično zaustavljen kontinuitet radova na više ključnih segmenata Koridora Vc.
Ovakve odluke izvođača nisu rezultat političkih prepucavanja, već direktna posljedica dugovanja Autocesta FBiH, koja su nastala upravo zbog zastoja u povlačenju kreditnih sredstava iz međunarodnih finansijskih institucija.
Političke poruke nasuprot finansijskoj realnosti
Uprkos svemu, iz vrha federalne vlasti i dalje se šalju poruke kako nema ozbiljnih problema. Premijer Nikšić čak je doveo u pitanje nadležnost EPPO-a u ovom slučaju, tvrdeći da europsko tužiteljstvo formalno-pravno nema ingerencije nad projektima u Federaciji BiH.
Takve izjave dodatno su zakomplicirale situaciju, jer su evropske institucije jasno poručile da se njihova nadležnost aktivira onog trenutka kada se radi o novcu iz fondova ili kreditima koje one nadziru. Time je otvoren sukob u tumačenju ovlasti, ali i dodatno narušeno povjerenje između domaćih institucija i međunarodnih kreditora.
U političkoj pozadini cijele priče, opozicija i dio javnosti tvrde da se kroz upravljačke strukture Autocesta FBiH vode i političke bitke, te da su kadrovske odluke često rezultat koalicionih kompromisa, a ne stručnih kriterija. U takvom ambijentu, infrastrukturni projekti postaju taoci političkih odnosa, umjesto da budu nacionalni prioritet.
Posljedice po građane i ekonomiju
Zaustavljanje radova na Koridoru Vc ne znači samo kašnjenje u izgradnji nekoliko dionica, već ima šire ekonomske posljedice. Riječ je o projektu koji bi trebao povezati Bosnu i Hercegovinu s glavnim evropskim saobraćajnim pravcima, ubrzati transport robe i ljudi te povećati investicijsku privlačnost zemlje.
Svaki mjesec zastoja znači nove penale, dodatne troškove i gubitak povjerenja investitora. Istovremeno, domaće kompanije i radnici ostaju bez angažmana, dok se budžet suočava s rastućim obavezama po osnovu kamata i neizvršenih ugovornih obaveza.
Kriza povjerenja
Cijeli slučaj otvorio je i šire pitanje odnosa vlasti prema međunarodnim partnerima i obavezama koje je država preuzela kroz kreditne aranžmane. Kada finansijske institucije poput EIB-a obustave sredstva, to je signal ne samo o mogućim nepravilnostima, već i o ozbiljnoj krizi povjerenja.
Umjesto smirivanja situacije i transparentnog rješavanja spornih pitanja, javnost svjedoči međusobnim optužbama, negiranju problema i političkom nadgornjavanju. U takvoj atmosferi, najvažniji infrastrukturni projekat u zemlji pretvara se u simbol institucionalne slabosti i političke neodgovornosti.
Ako se spor između domaćih vlasti i međunarodnih kreditora uskoro ne razriješi, Bosna i Hercegovina bi mogla ostati bez ključnih finansijskih linija, a izgradnja Koridora Vc, umjesto strateškog uspjeha, postati primjer kako političke igre mogu zaustaviti razvoj jedne države.
