Samo dan nakon što je u selu selu Rabrani u Gornjem Hrasnu na teritoriji općine Neum, postavljena munara na džamiju, na teren je izašla općinska građevinska inspekcija te zapečatila ovaj vjerski objekt.
O tome je promptno izvijestio portal Neum.online pozivajući se na informacije iz Službe za građevinarstvo Općine Neum.
Kako su naveli ovo nije prvi prvi put da se postavlja traka za obustavu radova na ovaj objkat, te tvrde da su se izvođači radova oglušili o njihovu odluku te da uprkos postavljanju trajka nastavljaju s radovima.
Kako se da zaključiti općinarima nije sporan molitveni prostor koji je uredno uknjižen, ali su zato dali sebi za pravo trenirati strogoću zbog munare koja je prema njihovim tvrdnjama nezakonito izgrađena.
Ironija je da je Dragan Jurković, načelnik općine Neum za vrijeme kojeg je nelegalna gradnja doživjela pravi procvat u poslijeratnom periodu kazao da je povrijeđen službeni pečat i traka te da će podnijeti krivičnu prijavu.
On nadalje tvrdi kako očekuje da se uključe nadležne službe, policije i inspekcije "te da će se postupiti po zakonu ukoliko se ne ishoduju potrebne dozvole za gradnju".
Jurković je dodao da se službenim dopisom obratio i Muftiji mostarskom i predsjedniku Islamske zajednice u Stocu u nadi iznalaženja najbolje opcije za rješavanje novonastale situacije u okviru zakona.
Obzirom na navedeno realno je postaviti pitanje da li je Jurković podnio krivične prijave protiv vlasnika na stotine izgrađenih nelegalnih objekata koji niču kao gljive poslije kiše na području Općine Neum.
Također, trebao bi javnosti pružiti odgovor da li je podnio krivičnu prijavu zbog nezakonitog knjiženja neumske obale na Općinu iako je zakon koji potencira u slučaju munare, vrlo jasan da obalom u vlasničkom smislu može jedino raspolagati država Bosna i Hercegovina.
Vodeći se i zdravim razumom općinske vlasti bi tebale znati da je munara sastavni dio svake džamije, te bi trebali preispitati svoju odluku i razmisliti o motivu zbog kojeg se koriste dvostruki aršini i „trenira strogoća“ nad munarom dok se žmiri na niz nelegalno izgrađenih objekata na veoma atraktivnim lokacijama neumske općine.
S druge strane, a vodeći se poslovnom logikom možda bi se trebala preispitati i uloga Općine u kompliciranje kupovine neumskog hotela „Zenit“ gdje je najbolji ponuđač bila uspješna kompanija „Bingo“.
Uprkos tome što je „Bingo“ imao poslovni plan s najvećim iznosom uz najavu gradnje hotela s 1000 ležajeva umjesto sadašnjih 300, Općina Neum je taj poslovni poduhvat jednostavno zabranila poručivši da investitoru neće izdati urbanističku dozvolu.
Kada ih ni to nije zaustavilo, jer je AZP HNK želio okončati ovaj kapitalni projekt te su najavljene pritužbe Ministarstvu turizma HNK, u međuvremeno su u Općini Neum „saznali“ kako su oni suvlasnici pet posto udjela u ovome hotelu te da je to trenutno stanje u sudskom registru.
