Iranski trgovci i vlasnici radnji održali su drugi dan protesta u ponedjeljak, nakon što je valuta zemlje pala na novi rekordno nizak nivo u odnosu na američki dolar.
Snimci objavljeni na društvenim mrežama prikazuju stotine ljudi kako učestvuju na skupovima u ulici Saadi u centru Teherana, kao i u naselju Shush u blizini glavnog Velikog bazara u Teheranu.
Svjedoci su za AP rekli da su trgovci zatvarali svoje radnje i pozivali druge da učine isto. Poluzvanična novinska agencija ILNA saopćila je da su mnogi biznisi i trgovci obustavili rad, iako su neki zadržali radnje otvorenima.
Prema riječima svjedoka, nije bilo izvještaja o policijskim racijama, iako je sigurnost na protestima bila pojačana.
U nedjelju su se protestna okupljanja ograničila na dva velika pokretna tržišta u centru Teherana, gdje su demonstranti uzvikivali antivladine slogane.
Iranski rial je u nedjelju pao na 1,42 miliona za dolar. U ponedjeljak se trgovao po kursu od 1,38 miliona riala za dolar.
Ovo brzo slabljenje valute dodatno pojačava inflacijske pritiske, podižući cijene hrane i drugih svakodnevnih potrepština te dodatno opterećujući kućne budžete, trend koji bi se mogao pogoršati zbog nedavnih promjena cijena goriva.
Prema podacima državnog zavoda za statistiku, stopa inflacije u decembru porasla je na 42,2 posto u odnosu na isti period prošle godine i bila je za 1,8 posto viša nego u novembru.
Cijene prehrambenih proizvoda porasle su za 72 posto, dok su zdravstveni i medicinski troškovi porasli za 50 posto u odnosu na decembar prošle godine, navodi statistički zavod. Mnogi kritičari ovu stopu vide kao znak približavanja hiperinflacije.
Izvještaji u zvaničnim iranskim medijima navode da su planovi vlade da poveća poreze u iranskoj novoj godini, koja počinje 21. marta, izazvali dodatnu zabrinutost.
Iranska valuta se u vrijeme nuklearnog sporazuma iz 2015. godine, kojim su ukinute međunarodne sankcije u zamjenu za strogu kontrolu iranskog nuklearnog programa, trgovala po kursu od 32.000 riala za dolar. Taj sporazum se raspao nakon što je američki predsjednik Donald Trump 2018. godine jednostrano povukao Sjedinjene Američke Države iz njega.
Postoji i neizvjesnost zbog rizika od obnove sukoba nakon 12-dnevnog rata u junu u koji su bili uključeni Iran i Izrael. Mnogi Iranci također strahuju od mogućnosti šireg sukoba koji bi mogao uvući i Sjedinjene Američke Države, što dodatno povećava nervozu na tržištima.
U septembru su Ujedinjene nacije ponovo uvele sankcije Iranu povezane s nuklearnim programom. Te mjere su ponovo zamrznule iransku imovinu u inostranstvu, obustavile trgovinu oružjem s Teheranom i uvele kazne povezane s iranskim balističkim raketnim programom.
