Revizija ogolila stanje u sarajevskom Vodovodu: Gubici vode i do 74 posto, milioni nestaju bez traga
Najnoviji nalazi Ureda za reviziju institucija u Federaciji BiH ukazuju na duboke i dugotrajne probleme u poslovanju KJKP „Vodovod i kanalizacija“ d.o.o. Sarajevo, kompanije koja upravlja jednim od najvažnijih resursa u glavnom gradu – pitkom vodom. Praćenje realizacije preporuka iz ranijeg revizorskog izvještaja za 2021. godinu pokazalo je da su ključni problemi ne samo ostali neriješeni, već su u pojedinim segmentima dodatno produbljeni.
Dok građani Sarajeva godinama trpe redukcije, prekide u snabdijevanju i sve češće se suočavaju s nestabilnim vodovodnim sistemom, podaci revizije otkrivaju alarmantnu sliku: čak tri četvrtine zahvaćene vode ne dolazi do krajnjih korisnika.
Ogromni gubici bez objašnjenja
Prema podacima koje su analizirali revizori, gubici vode u sistemu kreću se između 71 i 74 posto, što je gotovo identično stanju utvrđenom još 2021. godine. U praksi to znači da je u prvoj polovini 2025. godine u vodovodnu mrežu isporučeno oko 45,6 miliona kubnih metara vode, dok je fakturisano tek 13,2 miliona.
Drugim riječima, ogromne količine vode nestaju u sistemu – kroz curenja, nelegalnu potrošnju ili neefikasno upravljanje – bez jasnog objašnjenja i bez vidljivih mjera koje bi dovele do smanjenja tih gubitaka.
Dodatno zabrinjava činjenica da za realizovane projekte i ulaganja nije dostavljena ključna dokumentacija. Nedostaju ugovori, izvještaji o implementaciji, kao i konkretni podaci koji bi pokazali da su investicije imale efekta na smanjenje gubitaka ili unapređenje sistema.
Milionski gubici i rast dugova
Finansijski pokazatelji dodatno potvrđuju loše upravljanje. Kompanija kontinuirano posluje s velikim minusima – gotovo 22 miliona KM gubitka u 2023. i više od 22,8 miliona KM u 2024. godini.
Ukupna potraživanja na sredini 2025. godine iznose preko 13,6 miliona KM, što predstavlja značajan rast u odnosu na prethodne godine. Još alarmantniji podatak odnosi se na sumnjiva i sporna potraživanja koja dostižu čak 47,3 miliona KM – iznos koji je u potpunosti otpisan na teret rashoda.
U strukturi potraživanja nalazi se i gotovo 3,7 miliona KM obračunatih zateznih kamata, što ukazuje na dugotrajan problem naplate.
Iako uprava tvrdi da provodi aktivnosti na naplati dugovanja, revizori ističu da iz dostupne dokumentacije nije moguće utvrditi stvarne efekte tih mjera niti da postoji jasan napredak.
Neuredni finansijski izvještaji i skriveni rizici
Posebno problematičan segment odnosi se na finansijsko izvještavanje. Bilješke uz finansijske izvještaje za 2024. godinu nisu sastavljene u skladu sa zakonskim propisima niti međunarodnim računovodstvenim standardima.
U njima nedostaju ključne informacije, uključujući:
objašnjenja akumuliranih gubitaka koji ukupno iznose preko 67,7 miliona KM, detalji o strukturi i rizicima obaveza koje prelaze 166 miliona KM, procjena sposobnosti preduzeća da nastavi poslovanje.
Izostanak ovih informacija dodatno otežava realnu procjenu finansijskog stanja kompanije i povećava rizik za buduće poslovanje.
Imovina bez papira i sistem bez kontrole
Revizija je otkrila i ozbiljne nedostatke u upravljanju imovinom. Za niz ključnih infrastrukturnih objekata – uključujući pumpne stanice i rezervoare – nije dostavljena dokumentacija koja potvrđuje vlasništvo niti dokaz o njihovoj uknjižbi.
Takvo stanje otvara prostor za pravnu nesigurnost i dodatne komplikacije u upravljanju sistemom.
Istovremeno, evidencije o radu zaposlenih nisu potpune. Iako se bilježe osnovni podaci o radnom vremenu, nedostaju informacije o zastojima i prekidima rada, što nije u skladu s važećim pravilnicima. Revizori su ovu preporuku ocijenili tek kao djelimično realizovanu.
Nedostatak dokaza o stvarnim rezultatima
Iako postoje izvještaji o kontroli i aktivnostima na otkrivanju nelegalne potrošnje, revizori naglašavaju da nedostaje niz ključnih podataka:
evidencije o popravkama mreže,
podaci o zamjeni i ispravnosti vodomjera,
analize efekata mjera na smanjenje gubitaka.
Bez ovih informacija nije moguće utvrditi da li preduzete aktivnosti zaista daju rezultate ili se radi o formalnim mjerama bez stvarnog učinka.
Sistem u krizi, građani plaćaju cijenu
Ukupna slika koju daje revizorski izvještaj ukazuje na sistemske probleme: neefikasno upravljanje, nedostatak transparentnosti, slabu kontrolu i izostanak strateškog pristupa.
Dok se gubici mjere desetinama miliona maraka i dok ogromne količine vode nestaju u sistemu, građani Sarajeva nastavljaju snositi posljedice – kroz redukcije, nesigurno snabdijevanje i pad kvaliteta usluge.
Revizorski nalazi jasno ukazuju da bez ozbiljnih i hitnih reformi stanje u ovom javnom preduzeću teško može biti stabilizirano. Pitanje koje ostaje otvoreno jeste ko će i kada preuzeti odgovornost za dugogodišnje propuste koji su doveli do ovakvog stanja.
