Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK) podsjeća javnost na godišnjicu zatvaranja logora Sušica, jednog od najmonstruoznijih zatočeničkih objekata na području Vlasenice, koji su krajem maja ili početkom juna 1992. osnovale srpske snage, a kojim su upravljale lokalna milicija i Vojska Republike Srpske.
Prema dosijeima Fonda za humanitarno pravo Beograd, logor je osnovan po naređenju bivšeg generala Vojske Republike Srpske Svetozara Andrića, dok je upravnik u početku bio Veljko Bašić, pripadnik SJB Vlasenica. Od sredine juna 1992. komandant logora postao je Dragan Nikolić, zvani Jenki, čija je optužnica iz 1994. godine bila prva koju je Haški tribunal podigao za zločine počinjene u bivšoj SFR Jugoslaviji.
Nikolić je 2005. priznao krivicu za ubistva, silovanja i mučenja bošnjačkih zatočenika u logoru Sušica, a presuda mu je izrečena na 20 godina zatvora. Pušten je na prijevremenu slobodu 2013. nakon odslužene dvije trećine kazne, a preminuo je 2018. u Vlasenici.
Pakao logora
Logor Sušica bio je strašan objekat: dvije glavne zgrade i jedna manja kuća služile su za zatočavanje muškaraca, žena i djece. Zatvorenici su smješteni u pretrpanim skladištima, gdje su svakodnevno bili izloženi premlaćivanju i nehumanim uslovima života. Žene su redovno bile izlagane seksualnom nasilju, a mnoge su iz logora prebacivane u obližnji logor Batković.
Prema podacima, kroz logor je prošlo oko 8.000 ljudi, a više od 1.600 njih izgubilo je život usljed premlaćivanja i maltretiranja. Zatvorenici su prisiljavani da potpisuju dokumente kojim se odriču svoje imovine i navodno dobrovoljno napuštaju područje Vlasenice.
Sudski procesi i nepravda
UDIK-ova publikacija „Ratni zločini u Milićima i Vlasenici – presude“ dokumentuje tri predmeta donesena pred Sudom Bosne i Hercegovine. Predragu Bastahu i Goranu Viškoviću izrečene su kazne od ukupno četrdeset godina zatvora, dok je Dragan Marinković osuđen na osam godina. Ipak, brojni počinioci još uvijek čekaju pravdu, dok porodice žrtava godinama traže kosti svojih najmilijih. Masovne grobnice, uključujući grobnicu Ogradice sa 232 ekshumirana posmrtna ostatka i grobnicu Sušica sa 37 ekshumiranih žrtava, svjedoče o razmjerama stradanja.
Apel za pravdu
UDIK u povodu godišnjice poziva nadležne institucije da ubrzaju sudske procese i aktivnije rade na procesuiranju naredbodavaca i počinilaca zločina. „Ne smijemo biti dio politika zaborava i negiranja zločina. Pravdom i istinom gradimo budućnost svih građana i građanki Bosne i Hercegovine“, navodi se u saopćenju.
Trideset i tri godine nakon zatvaranja logora Sušica, sjećanje na žrtve ostaje opomena za sve da se ne smije zaboraviti ni jedan život izgubljen u tom paklu. Pravda još uvijek čeka, a istina traži da bude ispričana
