Stranke vladajuće koalicije u Njemačkoj, Socijaldemokratska partija Njemačke (SPD), Zeleni i Liberalno demokratska partija (FDP), danas su gubitnici izbora za Evropski parlament u Njemačkoj, a krajnje desna Alternativa za Njemačku (AfD) je postala druga stranka po broju glasova i na istoku Njemačke najjača politička snaga.
"Uspjeh AfD-a je historijski događaj. Mi smo najjača snaga na istoku Njemačke. Nismo mogli poželjeti jači vjetar u leđa", rekao je večeras potpredsjednik AfD-a Timo Chrupalla nakon što je objavio nepotpune rezultate izbori za Evropski parlament.
Demokršćani prvi, AfD drugi
On je dodao da su ovi rezultati snažna podrška uoči parlamentarnih izbora u istočnim saveznim državama Saksoniji, Tiringiji i Brandenburgu u septembru.
Prema izlaznim anketama, pobjednik evropskih izbora je Kršćansko-demokratska unija CDU/CSU sa 30 posto glasova, a slijedi je AfD sa 16 posto. AfD je najjača politička snaga u saveznim državama koje su nekada pripadale Istočnoj Njemačkoj sa 27 posto.
Vladajući SPD kancelara Olafa Šolca ostvario je rezultat manji od očekivanog sa 14 posto. Zeleni su sa 12 posto najveći gubitnici u odnosu na izbore prije pet godina, kada su osvojili 20 posto. Takođe, vladajući FDP je osvojio pet odsto glasova.
Stranka Savez Sahra Wagenknecht (BSW), koja se odvojila od ljevice, dobila je 5,5 posto, a ljevica tri posto glasova. Predsjednik Hrišćansko-demokratske unije (CDU) Friedrich Merz pozvao je na promjenu političkog vodstva u Njemačkoj nakon današnjih izbora.
"Promjena je potrebna"
"Njemačkoj su potrebne političke promjene," rekao je Merz. Generalni sekretar CDU Carsten Linnemann zatražio je od kancelara Olafa Scholza da ponudi mandat na raspolaganje. "Kancelarkina stranka osvojila je 14 posto, sindikat CDU/CSU više nego dvostruko više. Vlada više ne može nastaviti raditi kao da se ništa nije dogodilo", rekao je Linnemann.
Uprkos padu popularnosti zbog brojnih skandala u koje su umešani njeni političari, AfD je, prema prvim analizama, uspeo da profitira od nezadovoljstva građana radom koalicione vlade. AfD, kao i BSW, profitirali su i od uvjerenja mnogih birača da ni Unija CDU/CSU ne bi bolje radila da je u vladi.
Šef AfD-a traži mirovne pregovore i prekid Putinove "demonizacije".
AfD i BSW istakli su se tokom predizborne kampanje svojim kritikama podrške savezne vlade Ukrajini u odbrani od ruske agresije.
Neposredno nakon objavljivanja rezultata, predsjednica AfD-a Alice Weidel i predsjednica BSW-a Sahra Wagenknecht pozvale su na početak mirovnih pregovora u Ukrajini. Vajdel je rekao da "demonizacija" Vladimira Putina treba da prestane, a Vagenkneht je zatražio "zamrzavanje fronta" u Ukrajini. Ostale stranke oštro odbijaju ove prijedloge.
Prve analize su pokazale da je AfD posebno uspješan među mlađim biračima. U grupi od 16 do 24 godine ta stranka je osvojila 17 odsto glasova. Istovremeno, vladajući SPD i Zeleni su loše prošli u toj grupi, sa podrškom između 9 i 11 posto.
