Sve je više znakova moguće eskalacije sukoba između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, a mediji izvještavaju da administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa razmatra niz vojnih opcija protiv Teherana.
Te opcije se kreću od ograničenih specijalnih operacija i zračnih napada velikih razmjera do zajedničke vojne akcije s Izraelom, prema pisanju tamošnjih medija, koji su primijetili eskalaciju američke retorike, uprkos službenim izjavama koje potvrđuju kontinuiranu otvorenost za diplomatski put.
Prema obavještenim izvorima koje citiraju američki mediji, predsjednik Trump stavlja na stol tri glavne vojne opcije.
Prva opcija je izvođenje smjelog napada američkih specijalnih snaga usmjerenog na osjetljive lokacije u iranskom programu obogaćivanja urana, s ciljem ometanja bilo kakve potencijalne sposobnosti za proizvodnju nuklearnog oružja, uključujući lokacije za koje se vjeruje da su preživjele prethodne napade izvedene tokom ranijih rundi napetosti.
Druga opcija uključuje pokretanje serije intenzivnih i ciljanih zračnih napada na visokorangirane vojne i političke lidere u Iranu, u pokušaju da se osakate centri za donošenje odluka i destabilizira vladajući režim, potencijalno otvarajući put širokim političkim promjenama. Ovaj scenario se smatra najekstremnijim, s obzirom na vjerovatnoću ciljanja glavnog grada, Teherana, i centara utjecaja bliskih vrhovnom vođi Aliju Hamneiju.
Treća opcija, koju Izrael snažno zagovara, uključuje zajedničke napade Sjedinjenih Država usmjerene na iranski program balističkih raketa, koji Tel Aviv smatra direktnom egzistencijalnom prijetnjom, posebno u svjetlu obavještajnih procjena koje ukazuju na to da je Iran obnovio veliki dio svojih raketnih kapaciteta nakon štete koju je pretrpio tokom prethodnih sukoba.
Poruke o gomilanju vojske i odvraćanju
Ova debata dolazi u kontekstu jasne eskalacije na terenu, budući da su Sjedinjene Države pojačale svoje vojno prisustvo u regiji Perzijskog zaljeva i rasporedile pomorsku udarnu grupu predvođenu nosačem aviona USS Abraham Lincoln, što izaziva strahove da će regija skliznuti u otvoreni sukob.
Ovo se poklopilo sa slijetanjem američkog izviđačkog aviona specijaliziranog za otkrivanje radioaktivnih čestica, poznatog kao "W-135R Constant Phoenix", na britansku bazu Kraljevskog ratnog zrakoplovstva u Mildenhallu, što je protumačeno kao priprema za bilo kakve nekonvencionalne događaje.
Kao odgovor, Teheran je objavio da su njegove snage u stanju visoke pripravnosti, upozoravajući da bi svaka američka "greška" ugrozila sigurnost Sjedinjenih Država, njihovih saveznika i cijelog regiona. Komandant iranske vojske, Amir Hatami, izjavio je da će iranski odgovor biti sveobuhvatan ukoliko sukob eskalira u direktnu vojnu akciju.
Strogi uslovi
Uprkos insistiranju Bijele kuće da Washington i dalje preferira diplomatsko rješenje, američka administracija je iznijela niz preduslova za sve potencijalne pregovore. To uključuje potpuno i trajno odustajanje Irana od bilo kakvog programa nuklearnog oružja, prekid svih aktivnosti obogaćivanja uranijuma i predaju njegovih nuklearnih zaliha, stroga ograničenja njegovog programa balističkih raketa i dometa, te prekid podrške savezničkim oružanim grupama u regiji.
Američki zahtjevi su također uključivali prekid onoga što Washington opisuje kao represiju nad demonstrantima unutar Irana, nakon široko rasprostranjenih protesta koji su dočekani krvavim sigurnosnim obračunom i međunarodnom osudom. Trump je poslao direktne poruke iranskom rukovodstvu, pozivajući ih da se brzo vrate za pregovarački sto, upozoravajući da "vrijeme ističe".
Američki zvaničnici priznaju da bi svaka vojna operacija protiv Irana bila daleko složenija i opasnija od sličnih scenarija, poput onih provedenih u Venecueli, s obzirom na iranske vojne sposobnosti, njegovu mrežu regionalnih saveznika i ispreplitanje međunarodnih interesa u regiji. Ova perspektiva izaziva široko rasprostranjenu zabrinutost zbog klizanja Bliskog istoka u potpuni regionalni rat, s potencijalno ozbiljnim posljedicama po globalnu stabilnost i energetsku sigurnost.
