Rama i Osmani staju na stranu Trumpa, Vučić ostaje u sjeni
Nedavni događaji u američkoj vanjskoj politici prema Balkanu donijeli su neočekivan i bolan zaokret za Srbiju, jer se čini da je albanski lobi stekao znatan utjecaj u administraciji Donalda Trumpa tokom njegovog drugog predsjedničkog mandata.
Srbija, koja je nekada u Trumpu vidjela potencijalnog saveznika po pitanju Kosova, sada je izgubila tu prednost. Tokom Trumpovog prvog predsjedništva, postojale su nade da će podržati sporazum povoljan za Beograd, uključujući kontroverzne ideje poput podjele sjevernog Kosova ili prekrajanja granica u Bosni. Bivši izaslanik Richard Grenell smatran je bliskim srpskoj stvari, dok su poslovne veze s Trumpovim zetom, Jaredom Kushnerom, izgledale kao još jedan znak zbližavanja.
Ali do kraja 2025. godine, ta očekivanja su se razbila. Kushner je odustao od svojih projekata nekretnina u Srbiji, a 22. januara, tokom Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, Donald Trump je najavio stvaranje „Odbora za mir“, međunarodne organizacije osmišljene kao alternativa UN-u za rješavanje globalnih sukoba.
Predsjednica Kosova Vjosa Osmani bila je prisutna i potpisala je u ime svoje zemlje, nazvavši je velikom čašću stajati uz SAD. Albanski premijer, Edi Rama, također je s oduševljenjem prihvatio inicijativu, predstavljajući je kao doprinos globalnoj stabilnosti i obećavajući ratifikaciju u albanskom parlamentu.
Srbija uopšte nije pozvana da učestvuje. Ovo odsustvo je u Beogradu protumačeno kao namjerno isključenje i diplomatsko poniženje, posebno s obzirom na aktivno učešće Kosova i Albanije.
Srpski analitičar Nikola Perišić iz Centra za društvena istraživanja nazvao je ovo "potpunim promašajem" očekivanja da će Trump zadržati prosrpsku liniju. Prema njegovim riječima, sastav Upravnog odbora pokazuje da se Srbija više ne može oslanjati na SAD po pitanju Kosova, te da je albanski lobi u Washingtonu značajno uticao na američku politiku, uprkos tome što je Priština bila bliža prethodnoj Bidenovoj administraciji.
Ova promjena ostavlja Srbiju u nesigurnoj poziciji. S obzirom na to da su odnosi između SAD-a i EU sve zategnutiji zbog Trumpovog agresivnog pristupa Briselu, Beogradu nije jasno ko će imati dominantan utjecaj na Balkanu.
Analitičar Miloš Pavković iz Centra za evropsku politiku primjećuje da čak ni neke male zemlje koje bi mogle imati koristi od učešća u Odboru nisu pokazale entuzijazam. Prema njegovim riječima, Srbija je možda mudro postupila time što je ostala po strani, kako bi izbjegla nepotrebne sukobe sa SAD-om ili Rusijom, posebno po pitanjima kao što je energetska kompanija NIS. To je u skladu s pristupom predsjednika Aleksandra Vučića, koji se drži po strani dok geopolitička oluja ne prođe.
Dok bivša srpska ambasadorica pri UN-u, Branka Latinović, upozorava da je ponekad izbjegavanje pažnje mudar izbor, ona naglašava da bi, ako Srbija dobije službeni poziv, trebala koordinirati s EU kako bi odredila svoj stav.
S druge strane, Trump se i dalje predstavlja kao "mirovni posrednik". Na konferenciji za novinare povodom godišnjice, tvrdio je da je zaustavio osam ratova, uključujući sukob između Kosova i Srbije, koji je rangirao na drugo mjesto. Rekao je da je izbjegao eskalaciju upozoravajući obje strane da će izgubiti trgovinu sa Sjedinjenim Državama ako se tenzije nastave. Predsjednica Osmani je potvrdila ovu priču, rekavši da je u maju 2025. godine podijelila informacije sa saveznicima o mogućim srpskim akcijama na granici.
U međuvremenu, interesi porodice Trump u Albaniji privukli su međunarodnu pažnju. Ivanka Trump posjetila je Vloru krajem januara kako bi razgovarala o luksuznom projektu Jareda Kushnera na ostrvu Sazan. Projekat, kojem je albanska vlada dodijelila status strateškog investitora, ima za cilj izgradnju elitnog odmarališta, ali mu se protivi 41 ekološka organizacija u 28 zemalja zbog rizika koji predstavlja za biodiverzitet i ugrožene vrste u okolnim vodama, poput sredozemne medvjedice.
Kako bi se zaokružio udarac protiv Srbije, 22. januara je u američkom Kongresu predstavljen "Zakon o procjeni diskriminacije u Preševskoj dolini", koji je predložio kongresmen Keith Self. Prijedlog zakona zahtijeva od State Departmenta da analizira diskriminaciju etničkih Albanaca u Preševu, Bujanovcu i Medveđi, uključujući uskraćivanje dokumenata putem "pasivizacije adresa", nepriznavanje kosovskih diploma, nedostatak udžbenika na albanskom jeziku, ekonomsku isključenost i policijski pritisak.
Lobistička grupa Albanci za Ameriku pozdravila je inicijativu kao korak ka odgovornosti Srbije.
Kombinacija ovih događaja, od isključenja iz Mirovnog odbora i projekata s Kosovom i Albanijom, do zakonodavstva o Dolini, signalizira jasnu promjenu američke politike prema albanskim interesima, prisiljavajući Srbiju da hitno preispita svoju strategiju na sve nepredvidljivijoj međunarodnoj sceni.
