Sudovi blokiraju Trumpov plan o „sigurnim gradovima“
Američkoj vojsci je obično zabranjeno miješanje u unutrašnje poslove, ali predsjednik Donald Trump odbio je isključiti mogućnost donošenja zakona koji bi joj dao veća ovlaštenja.
Američki predsjednik Donald Trump više je puta prijetio da će aktivirati Zakon o pobuni, koji mu daje široka predsjednička ovlaštenja za raspoređivanje vojske unutar Sjedinjenih Američkih Država.
„Pa, to je već korišteno ranije“, rekao je Trump novinarima ove sedmice, dodajući: „Želimo sigurne gradove.“
Ranije ove sedmice, Trump je zaprijetio da će aktivirati Zakon o suzbijanju pobune, koji bi mu omogućio raspoređivanje saveznih snaga za gušenje nasilnih pobuna, kao dio sigurnosnih mjera njegove administracije u američkim gradovima koje predvode demokratski političari – njegovi politički protivnici.
Trump je potpisao naredbu o slanju 300 pripadnika Nacionalne garde u Chicago, najveći grad savezne države Illinois, s ciljem „zaštite federalnog osoblja i zvaničnika“.
Međutim, američki savezni sud u četvrtak je naredio odgodu Trumpove odluke o raspoređivanju Nacionalne garde u i oko Chicaga.
Sutkinja April Perry zaključila je da situacija u tom velikom gradu ne predstavlja prijetnju „pobunom“, što je, prema lokalnim medijima, bio razlog koji je Trumpova administracija navela kao opravdanje za svoju odluku.
Prošlog vikenda ista sutkinja privremeno je zaustavila slično raspoređivanje snaga u Portlandu, uz obrazloženje: „Nije bilo pobune u Portlandu niti prijetnje nacionalnoj sigurnosti“, suprotno tvrdnjama Trumpove administracije.
Trump je ranije rasporedio Nacionalnu gardu u Los Angelesu, Washingtonu i Memphisu, i to uprkos protivljenju lokalnih zvaničnika.
Šta je Zakon o pobuni?
Ovaj zakon daje predsjedniku ovlaštenje da rasporedi vojsku ili formira savezne snage Nacionalne garde unutar Sjedinjenih Država kako bi se suprotstavio domaćim pobunama, prema informacijama koje je prenio Al-Ain News iz američkih medija.
Može se koristiti kada postoje „nezakonite opstrukcije, formacije, okupljanja ili pobune“ protiv autoriteta vlade SAD-a, kako to zakon definiše.
Zakon daje predsjedniku pravo da koristi oružane snage za provođenje zakona u bilo kojoj saveznoj državi i da poduzme mjere „za provođenje tih zakona ili za suzbijanje pobune“.
Ovaj zakon potpisao je pokojni američki predsjednik Thomas Jefferson 1807. godine.
Postoji duga tradicija nemiješanja američke vojske u unutrašnje poslove, a takav potez obično zahtijeva odobrenje Kongresa.
Da li je ovaj zakon već korišten?
Zakon o pobuni korišten je u desetinama slučajeva tokom američke historije.
Međutim, od pokreta za građanska prava 1960-ih godina, njegova primjena postala je izuzetno rijetka, navodi Istraživačka služba Kongresa.
Zakon je posljednji put korišten 1992. godine, kada je oslobađajuća presuda četvorici policajaca iz Los Angelesa za premlaćivanje Rodneyja Kinga izazvala smrtonosne rasne nerede.
Tada je predsjednik George H.W. Bush aktivirao Zakon o pobuni, na zahtjev demokratskog gradonačelnika Los Angelesa i republikanskog guvernera Kalifornije.
Historijski gledano, u slučajevima kada je zakon korišten, predsjednici i guverneri obično su se slagali o potrebi za angažmanom trupa.
Ipak, zakon predviđa i scenarije u kojima takva saglasnost nije potrebna.
Godine 2005., bivši predsjednik George W. Bush odlučio je ne aktivirati Zakon o pobuni radi slanja aktivnih trupa u Louisianu nakon uragana Katrina, dijelom zbog protivljenja tadašnjeg guvernera takvom potezu.
Zašto je zakon kontroverzan?
Istraživači ističu da su osnivači Sjedinjenih Američkih Država, koji su svjedočili zloupotrebama britanske vojske tokom kolonijalnog perioda, strahovali da bi davanje predsjedniku neograničene kontrole nad vojskom moglo ugroziti građanske slobode i demokratski proces.
Prema američkom Ustavu, guverneri saveznih država uglavnom imaju ovlaštenje održavati red unutar svojih granica.
Brojne grupe za građanska prava već dugo upozoravaju da Zakon o pobuni daje predsjedniku preširoka ovlaštenja da koristi vojsku kao domaću policijsku snagu, na način koji osnivači države nikada nisu namjeravali.
