Kubanski predsjednik Miguel Díaz-Canel izjavio je danas da Kuba ne želi vojnu agresiju Sjedinjenih Američkih Država, ali da je spremna da se bori ako do nje dođe. To je rekao na okupljanju stotina ljudi povodom 65. godišnjice proglašenja socijalističkog karaktera Kubanske revolucije .
"Ovo je izuzetno izazovan trenutak koji, poput 16. aprila 1961. godine, od nas još jednom zahtijeva da budemo spremni suočiti se s ozbiljnim prijetnjama, uključujući vojnu agresiju. Mi je ne želimo, ali naša je dužnost da se pripremimo da je izbjegnemo i, ako je neizbježna, da je porazimo", rekao je Díaz-Canel. Njegov govor dolazi u vrijeme pojačanih tenzija između dvije zemlje i produbljivanja krize na Kubi, koja je rezultat američke energetske blokade.
Trumpove prijetnje i američki zahtjevi
Ranije ove sedmice, američki predsjednik Trump izjavio je da bi se njegova administracija mogla fokusirati na Kubu nakon završetka rata s Iranom. "Možda ćemo čak i posjetiti Kubu kada završimo s ovim", rekao je Trump, opisujući ostrvo kao "neuspješnu naciju" i "zemlju koja je dugo vremena bila užasno loše upravljana".
Trump je ranije prijetio intervencijom na Kubi, slično kao početkom januara kada je američka vojska napala Venecuelu i zaustavila ključne isporuke nafte iz te južnoameričke zemlje. Nekoliko sedmica kasnije, zaprijetio je carinama svakoj zemlji koja prodaje ili isporučuje naftu Kubi.
I Trump i američki državni sekretar Marco Rubio, čiji su roditelji emigrirali iz Kube 1950-ih prije revolucije, opisuju kubansku vladu kao neefikasnu i represivnu. Među američkim zahtjevima za ublažavanje sankcija su prekid političke represije, oslobađanje političkih zatvorenika i liberalizacija posrnule ekonomije ostrva.
Díaz-Canel: Kuba je zemlja pod opsadom
Díaz-Canel je optužio američke zvaničnike da pokušavaju stvoriti "naraciju" bez ikakvog opravdanja.
"Kuba nije propala zemlja. Kuba je zemlja pod opsadom. Kuba je zemlja koja se suočava s višedimenzionalnom agresijom: ekonomskim ratom, povećanom blokadom i energetskom blokadom", rekao je Díaz-Canel, koji je bio glavni govornik na sastanku.
"Kuba je ugrožena zemlja koja se ne predaje. I uprkos svemu. I zahvaljujući socijalizmu. Kuba je zemlja koja se opire, stvara i, nemojte se zavaravati, zemlja koja će pobijediti", dodao je.
I Kuba i SAD su potvrdile da su u pregovorima o rješavanju napetosti, ali nisu objavljeni nikakvi detalji.
Produbljivanje krize i humanitarne situacije
Kubanski predsjednik je također podsjetio na dostignuća revolucije i njenog sistema socijalne zaštite, poput besplatnog obrazovanja koje je stvorilo hiljade profesionalaca, od kojih su mnogi ipak odlučili emigrirati zbog ekonomske krize.
Naftni embargo koji je uveo Trump pogoršao je već teške uslove uzrokovane petogodišnjom ekonomskom krizom, pandemijom bolesti COVID-19 i pooštravanjem američkih sankcija s ciljem pritiska na promjenu političkog modela na ostrvu.
Stručnjaci upozoravaju na moguću humanitarnu krizu. Mjere koje sprečavaju ostrvo da dobija naftu od dobavljača iz Venecuele, Meksika i Rusije pogoršavaju već loše životne uslove stanovništva, koji uključuju dugotrajne nestanke struje i nestašicu goriva.
Skup u Havani obilježio je 65. godišnjicu historijskog govora pokojnog lidera Fidela Castra tokom jedne od kriza sa Sjedinjenim Američkim Državama. Taj trenutak je postavio ideološki kurs za karipsku naciju i njeno protivljenje hegemoniji Washingtona na kontinentu.
