Američki vladini zvaničnici su u privatnim razgovorima tvrdili da bi izraelski napad mogao izazvati iranski odgovor, stvarajući uslove za širu podršku američke javnosti američkom angažovanju.
Visoki savjetnici Donalda Trumpa preferiraju da Izrael pokrene napad na Iran prije bilo kakve direktne vojne akcije Sjedinjenih Država.
Prema istim izvorima, zvaničnici američke vlade su u privatnim razgovorima tvrdili da bi izraelski napad mogao izazvati iranski odgovor, stvarajući uslove za širu podršku američkog javnog mnjenja u slučaju uključivanja SAD-a.
Izvori naglašavaju da je ova kalkulacija prvenstveno politička: više Amerikanaca bi moglo prihvatiti sukob s Iranom ako Sjedinjene Države ili njihov saveznik budu prvi napadnuti. Nedavne ankete pokazuju da su Amerikanci, posebno republikanski glasači, pozitivni u pogledu promjene režima u Teheranu, ali ne podržavaju američke vojne gubitke radi postizanja ovog cilja. U tom kontekstu, Trumpov tim razmatra ne samo argumente vezane za iranski nuklearni program, već i politički kontekst i sliku u kojoj bi se mogući napad dogodio.
Politička cijena kao ključni faktor
„Unutar administracije i oko nje postoji stav da je politička cijena mnogo niža ako Izraelci djeluju prvi i jedini, a Iranci odgovore protiv nas, što nam daje više razloga da preduzmemo akciju“, rekao je jedan od izvora, koji je, kao i drugi, zatražio da ostane anoniman.
Nakon nedavnih razgovora u Ženevi, nade u diplomatski mir u Washingtonu izgleda da su izblijedjele. Prema izvorima, iako se preferira prvi korak Izraela, najvjerovatniji scenario ostaje zajednička američko-izraelska operacija.
Na pitanje o izvještajima, glasnogovornica Bijele kuće Anna Kelly rekla je da "mediji mogu nagađati koliko god žele o predsjednikovom razmišljanju, ali samo on zna šta može, a šta ne može učiniti." Izraelska ambasada u Washingtonu nije komentarisala.
Pritisak od Netanyahua
Prošle sedmice, izraelski premijer Benjamin Netanyahu posjetio je Bijelu kuću i pozvao američku vladu da preduzme mjere kako bi zaustavila iranski nuklearni program, infrastrukturu balističkih raketa i podršku paravojnim grupama u regiji.
Prema procjeni ljudi bliskih američkom predsjedniku, uprkos diplomatskim naporima, vojni sukob je i dalje moguć. Jedan od izvora je rekao: "Bombardovat ćemo ih."
Rizik od žrtava i zabrinutost za rezerviste
Obim potencijalne operacije ostaje nejasan. Administracija razmatra rizik iscrpljivanja američkih zaliha municije, što, prema domaćim zabrinutostima, može stvoriti strateški prostor za Kinu u odnosu na Tajvan. Postoji i mogućnost američkih žrtava u slučaju eskalacije velikih razmjera.
"Ako govorimo o napadu s ciljem promjene režima, Iran će vrlo vjerovatno odgovoriti svim sredstvima koja su mu na raspolaganju. Imamo brojne vojne resurse u regiji i svaki od njih je potencijalna meta. Nisu zaštićeni Gvozdenom kupolom. Vjerovatnoća američkih žrtava je velika, sa značajnim političkim troškovima", rekao je isti izvor.
Sjedinjene Američke Države drže hiljade vojnika u bazama na Bliskom istoku. Posljednjih mjeseci, Trump je rasporedio dvije udarne grupe nosača aviona, desetine borbenih aviona, avione za nadzor i tankere za dopunjavanje gorivom u zraku, stvarajući najveće vojno prisustvo u regiji od invazije na Irak 2003. godine.
Zvaničnici Pentagona i članovi Kongresa upozoravaju da bi produžena kampanja protiv Irana mogla opteretiti američke vojne rezerve. U međuvremenu, obavještajna zajednica prati rizik asimetrične odmazde Teherana protiv američkih objekata i osoblja na Bliskom istoku i u Evropi.
Scenariji koji se razmatraju
Naime, na stolu je nekoliko scenarija: Od ograničenog početnog udara koji bi mogao poslužiti kao pritisak za dogovor, do šire operacije u odsustvu diplomatskog rješenja. Očekuje se da će glavne mete biti iranska nuklearna postrojenja i infrastruktura balističkih raketa. Razmatra se i mogućnost "udara dekapitacije", odnosno ciljanog udara na vrhovnog vođu Alija Hamneija, iako iranski politički sistem predviđa nasljedne mehanizme.
Takva operacija bi mogla trajati danima ili sedmicama, a rezultati ostaju neizvjesni, posebno ako se uveliko oslanja na zračnu moć. Trump je izjavio da su američki napadi prošlog juna "eliminirali" iranski nuklearni program, ali je nedavno izrazio manju sigurnost da je Teheran definitivno odustao od tih ambicija.
Izvori su izvijestili da je među zahtjevima Washingtona na pregovorima u Ženevi u četvrtak bio i zahtjev Irana da uništi postrojenja u Fordowu, Natanzu i Isfahanu.
Predsjedavajući Odbora za oružane snage Predstavničkog doma, Mike Rogers, rekao je da je obaviješten o iranskim naporima da ponovo pokrene svoj nuklearni program i da su dokazi, kako je rekao, jasni. Demokratski zakonodavci su rekli da nisu dobili sličan brifing.
Iranska vlada je dosljedno insistirala da ne teži nabavci nuklearnog oružja i da je njen program namijenjen mirnodopskim, naučnim i medicinskim svrhama. Sjedinjene Države ostaju oprezne, s obzirom na nivo obogaćivanja urana koji je Teheran postigao.
