Trump otkrio zbog čega je Grenland potreban Americi: "Ključan je za Zlatnu kupolu koju gradimo"
U novoj objavi na Truth Social, Donald Trump je jasno stavio do znanja da će najveće svjetsko ostrvo, Grenland, doći pod kontrolu SAD-a, naglašavajući da "ništa manje od toga nije prihvatljivo".
Trump je udvostručio svoju retoriku o preuzimanju kontrole nad Grenlandom, insistirajući da SAD-u "treba Grenland za potrebe nacionalne sigurnosti".
U objavi na društvenim mrežama, Trump je tvrdio da bi nas "NATO trebao voditi putem kojim ćemo krenuti" i "ako to ne učinimo, Rusija ili Kina hoće, i to se neće dogoditi!"
„Vojno, bez velike moći Sjedinjenih Američkih Država, koju sam većim dijelom izgradio tokom svog prvog mandata, a koju sada podižem na novi i još viši nivo, NATO ne bi bio ni blizu efikasne sile ili odvraćanja! Oni to znaju, a i ja znam. NATO postaje mnogo moćniji i efikasniji s Grenlandom u rukama Sjedinjenih Američkih Država. Sve manje od toga je neprihvatljivo“, rekao je.
Njegovi komentari će vjerovatno iritirati danske i grenlandske lidere samo nekoliko sati prije njihovih ključnih razgovora s potpredsjednikom J. D. Vanceom i američkim državnim sekretarom Marcom Rubiom u Bijeloj kući.
Tokom zajedničke konferencije za novinare u utorak poslijepodne, danska premijerka Mette Frederiksen i grenlandski premijer Jens-Fredrik Nielsen kategorički su odbacili sve vanjske pretenzije na Grenland, šaljući poruku jedinstva i odlučnosti usred pojačanih geopolitičkih pritisaka.
Frederiksen je stav Kopenhagena podigao na nivo fundamentalnog principa, naglašavajući da pitanje prevazilazi granice Grenlanda ili čak Kraljevine Danske.
"Ovo nije samo o Grenlandu ili Kraljevini. Radi se o tome da se granice ne bi trebale mijenjati silom, da se narod ne može kupiti i da se male zemlje ne bi trebale bojati velikih", rekla je.
Kako je naglasila, Danska i Grenland "brane ne samo sebe, već i međunarodni poredak na kojem su prethodne generacije izgradile našu demokratiju", naglašavajući neraskidivu vezu koja ujedinjuje dijelove Danskog Kraljevstva.
U posebno simboličnom trenutku, danski premijer se obratio građanima Grenlanda uživo putem televizijskih kamera, rekavši: "Naši dragi sunarodnjaci na Grenlandu, znajte da smo ujedinjeni."
Jens-Frederik Nielsen je, sa svoje strane, jasno iznio stav autonomne regije, navodeći da "Grenland ne želi postati dio Sjedinjenih Američkih Država".
Kako je naveo, cilj njegove vlade ostaje "mirni dijalog, zasnovan na saradnji, uz poštovanje našeg ustavnog položaja, međunarodnog prava, našeg prava na našu zemlju i prava na samoopredjeljenje".
"Dogovor" koji će zadovoljiti Trumpa
Prema diplomatskim izvorima, Brisel vjeruje da Trump prvenstveno traži politički trofej. Jedan mogući scenario mogao bi uključivati povećana evropska ulaganja u sigurnost Arktika putem NATO-a, u kombinaciji s ustupcima SAD-u u pogledu eksploatacije kritičnih minerala na Grenlandu.
„Ako pametno preoblikujete arktičku sigurnost, dodate ključne minerale i stavite veliku mašnu na vrh, postoji šansa da će potpisati“, rekao je jedan evropski diplomata, podsjećajući da su u prošlosti slične obaveze - poput povećanja potrošnje na odbranu - djelovale na umirivanje Trumpa.
U oblasti odbrane, teren se već priprema. Generalni sekretar NATO-a Mark Rutte otkrio je da su u toku razgovori o jačanju sigurnosti na Arktiku, što bi moglo ispuniti Trumpov dugogodišnji zahtjev da Evropa snosi veći teret kolektivne odbrane.
Sa ekonomske strane, stvari su složenije. Iako Grenland ima značajne rezerve kritičnih sirovina, njihova eksploatacija ostaje ograničena. Međutim, EU planira više nego udvostručiti svoja ulaganja u ostrvo u sljedećem višegodišnjem budžetu, otvarajući put za shemu zajedničkog ulaganja koja bi mogla privući Washington.
Strah od raspada NATO-a
Iza pregovora krije se egzistencijalni strah: američka vojna intervencija na teritoriji koja pripada državi članici EU i NATO-a bila bi ravna kraju poslijeratnog euroatlantskog poretka.
"U NATO-ovom sporazumu ne postoji odredba o napadu jednog saveznika na drugog", primijetio je jedan diplomat Alijanse, upozoravajući da bi takav scenario značio "kraj saveza".
Istu zabrinutost izrazili su i njemački ministar odbrane Boris Pistorius i danska premijerka Mette Frederiksen, koji su otvoreno izjavili da će "sve stati" u slučaju vojne intervencije.
Uprkos javnim uvjeravanjima da Evropa neće "odustati" od Grenlanda, diplomatski izvori priznaju da je glavni cilj spasiti NATO. "Ovo je ozbiljno - i Evropa je uplašena", rekao je jedan evropski diplomata, opisujući situaciju kao "seizmičku".
Nakon godina izbjegavanja bilo kakvog planiranja za mogućnost američkog pritiska, evropske vlade se sada suočavaju sa stvarnošću za koju ne postoji priručnik. "Znamo kako bismo reagovali da je Rusija to učinila", priznao je diplomatski izvor.
"Ali sa SAD-om, to je nešto što nikada prije nismo iskusili."
