Administracija američkog predsjednika Donald Trump navodno radi na političkom rješenju za okončanje sukoba s Iranom, i to uporedo s nastavkom vojne eskalacije u regiji. Prema dostupnim informacijama, Trumpovi bliski saradnici već razrađuju mehanizam koji bi mogao dovesti do privremenog prekida vatre i pokretanja pregovora između zaraćenih strana.
Planirano primirje i pregovori u fazama
Predloženi model predviđa jednomjesečno primirje tokom kojeg bi se vodili intenzivni pregovori o sveobuhvatnom sporazumu. Takav pristup podsjeća na ranije sporazume postignute u drugim regionalnim krizama, gdje su se ključne tačke rješavale postepeno, uz istovremeno smanjenje vojnog pritiska na terenu.
Cilj ovog okvira je da se najprije postigne politički konsenzus o osnovnim principima, dok bi se detalji, posebno oni tehničke prirode, razrađivali u kasnijim fazama pregovora.
Strogi uslovi za iranski nuklearni program
Predloženi sporazum uključuje niz restriktivnih mjera usmjerenih na ograničavanje iranskog nuklearnog programa. Među ključnim zahtjevima su obustava obogaćivanja nuklearnog materijala na teritoriji Irana, predaja postojećih zaliha obogaćenog materijala međunarodnim inspekcijama, te zatvaranje i demontaža postrojenja u Natanz, Isfahan i Fordow.
Također je predviđeno da Iran omogući potpun i neograničen pristup inspektorima Međunarodna agencija za atomsku energiju svim relevantnim informacijama i objektima.
Regionalne i vojne obaveze
Plan uključuje i obavezu Irana da prekine finansiranje i naoružavanje savezničkih grupa u regiji, čime bi se smanjio uticaj Teherana u regionalnim sukobima. Hormuški moreuz, jedan od najvažnijih svjetskih pomorskih prolaza, trebao bi ostati otvoren i slobodan za međunarodnu plovidbu bez prijetnji njegovim zatvaranjem.
Pitanje iranskog raketnog programa ostavljeno je za kasnije pregovore, uz očekivanje da će biti uvedena ograničenja u pogledu dometa i broja projektila.
Moguće ukidanje sankcija i civilna nuklearna saradnja
U zamjenu za ove ustupke, plan predviđa postepeno ukidanje međunarodnih sankcija prema Iranu, kao i podršku razvoju njegovog civilnog nuklearnog programa, uključujući projekte poput elektrane u Bushehr.
Također se razmatra mehanizam koji bi spriječio automatsko ponovno uvođenje sankcija u slučaju političkih nesuglasica, čime bi se Teheranu pružila veća sigurnost u dugoročnu stabilnost sporazuma.
Izraelska zabrinutost i diplomatski pritisci
Istovremeno, izraelski premijer Benjamin Netanyahu intenzivno nastoji uticati na tok pregovora, nastojeći spriječiti potpisivanje sporazuma koji bi, prema njegovom stavu, mogao ostaviti Iran s prevelikim prostorom za buduće vojne i nuklearne aktivnosti.
U tu svrhu, izraelska vlada aktivirala je svoje diplomatske kanale prema Washingtonu kako bi pratila i pokušala usmjeriti razvoj događaja, posebno u fazi kada se razmatraju okvirni dogovori koji bi kasnije bili razrađeni u detalje.
Ishod ovih inicijativa ostaje neizvjestan, ali je jasno da se paralelno s vojnim tenzijama vodi intenzivna diplomatska borba koja bi mogla odrediti dugoročnu sigurnosnu arhitekturu Bliskog istoka.
