Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump podigao je tenzije u Los Angelesu donošenjem odluke da u grad pošalje 2.000 pripadnika Nacionalne garde.
Ova mjera uslijedila je nakon što su masovni protesti građana eskalirali zbog učestalih racija agenata Američke agencije za imigracije i carine (ICE), koji su u posljednje vrijeme provodili hapšenja osoba za koje smatraju da ilegalno borave u SAD-u.
Protesti, koji su izvorno bili mirni, brzo su prerasli u otvorene sukobe između demonstranata i agenata ICE-a, što je predsjednika Trumpa navelo na radikalniji potez — angažovanje Nacionalne garde. Ova vojska saveznih država, tradicionalno pod kontrolom guvernera, sada je stavljena pod federalnu komandu, što je ujedno izazvalo direktan sukob s vlastima Kalifornije.
Nacionalna garda – vojska savezne države s bogatom historijom
Nacionalna garda, često nazvana “rezervnom vojskom Amerike”, ima dugu i složenu historiju. Nastala je kao samostalna snaga još prije Američke revolucije, kada su lokalne milicije branile teritorije od britanskih snaga. Tokom stoljeća, ove jedinice su bile temelj vojne moći na državnom nivou, dok je savezna vojska bila značajno manja.
Danas Nacionalna garda djeluje uglavnom pod komandom guvernera savezne države, primarno pomažući u kriznim situacijama poput prirodnih katastrofa ili terorističkih napada. Ipak, u posebnim slučajevima predsjednik SAD-a može preuzeti kontrolu nad tim trupama, naročito u situacijama koje smatra “pobunom” ili “invazijom”.
Predsjednička ovlaštenja i pravni spor s Kalifornijom
Prema federalnom zakonu, predsjednik Trump ima ovlasti aktivirati Nacionalnu gardu na “domaćem terenu” samo u specifičnim okolnostima – kao što su pobune ili invazije. Upravo se na ovaj zakonski član pozvao Trump kada je obrazložio svoj potez kao neophodan za “ugasiti pobunu” usmjerenu protiv ICE agenata.
Međutim, guverner Kalifornije Gavin Newsom reagovao je žestoko, osporavajući tvrdnju da se radi o pobuni. Newsom je naglasio da su protesti legitimni izraz prava na slobodu govora i okupljanja, zajamčenih Prvim amandmanom američkog ustava. On je također podnio tužbu protiv Trumpove odluke, ističući da je federalna intervencija u ovom slučaju neopravdana.
Historijat aktiviranja Nacionalne garde u unutrašnjim sukobima
Tokom 20. stoljeća, Nacionalna garda bila je redovan faktor u održavanju reda u kriznim momentima širom SAD-a. Međutim, u većini slučajeva njihovo aktiviranje dolazilo je na zahtjev lokalnih guvernera. Primjeri uključuju intervencije tokom rasnih nereda u New Yorku 1964., prosvjeda protiv Vijetnamskog rata 1970. i poznate nerede u Los Angelesu 1992.
Dvije su iznimke kada je predsjednik direktno koristio Nacionalnu gardu protiv volje guvernera – prvi put 1965. godine u Alabami, kad je predsjednik Lyndon B. Johnson angažovao trupe za zaštitu Afroameričkih demonstranata, i sada, ove godine, kad je Trump naredio slanje 2.000 vojnika u Los Angeles uprkos protivljenju kalifornijskog guvernera.
Posse Comitatus i ograničenja u upotrebi trupa
Važno je naglasiti da je od 1878. godine na snazi zakon Posse Comitatus, koji ograničava upotrebu vojnih snaga u sprovođenju civilnog zakona. Nacionalna garda, stoga, ne može samostalno hapsiti ili vršiti policijske radnje, ali može pružati zaštitu federalnim agentima, što je i slučaj u Los Angelesu.
Ova odluka predsjednika Trumpa izazvala je široku raspravu o granicama federalne moći i pravima saveznim državama, dok su građani Los Angelesa i dalje podijeljeni između zahtjeva za sigurnošću i pravom na protest.
