Radovi na izgradnji druge poddionice brze ceste Šićki Brod – Đurđevik na pravcu Tuzla – Sarajevo ulaze u intenzivnu fazu, potvrđujući da se jedan od najznačajnijih infrastrukturnih projekata u Tuzlanskom kantonu konačno pomjera s mrtve tačke.
Riječ je o dionici koja se u javnosti često naziva obilaznicom oko Živinica, ali njen značaj daleko nadilazi lokalni karakter – ona je svojevrsni test sposobnosti Federacije BiH da realizira kompleksne cestovne projekte u sredinama koje su decenijama infrastrukturno zapostavljene.
Druga poddionica, dužine 5,85 kilometara, dio je šire trase od oko 17 kilometara, a njena realizacija odvija se pod okriljem Javnog preduzeća Ceste Federacije BiH. Vrijednost radova, koja prelazi 58 miliona konvertibilnih maraka, te angažman konzorcija domaćih kompanija, ukazuju na pokušaj da se projekat istovremeno iskoristi i kao razvojni impuls za domaću građevinsku operativu.
Iako se radovi trenutno odvijaju planiranom dinamikom, važno je podsjetiti da su prethodne faze projekta bile opterećene dugotrajnim imovinsko-pravnim sporovima i izazovima eksproprijacije. Upravo ti problemi godinama su simbolizirali širi obrazac sporog i neefikasnog upravljanja infrastrukturnim projektima u Bosni i Hercegovini. Zbog toga ovaj projekat danas nosi dodatnu težinu – ne samo kao građevinski poduhvat, već i kao potencijalni dokaz da se takvi obrasci mogu prevazići.
Nova saobraćajnica projektovana je kao moderna dvotračna cesta s projektovanom brzinom od 80 kilometara na sat, što je kompromis između brzine realizacije i troškova izgradnje. U tom smislu, ona ne predstavlja konačno rješenje u vidu autoputa, ali predstavlja značajan iskorak u odnosu na postojeću magistralnu cestu M18, koja će nakon izgradnje preuzeti primarno lokalnu funkciju.
Ekonomski efekti projekta mogli bi biti višestruki. Tuzlanski kanton, koji se godinama suočava s infrastrukturnom izoliranošću i nedostatkom brzih cestovnih pravaca, ovim projektom dobija priliku da unaprijedi svoju povezanost s ostatkom zemlje. Brži protok robe i ljudi direktno utiče na konkurentnost privrede, ali i na kvalitet svakodnevnog života građana.
Ipak, ključno pitanje ostaje – da li je ovo početak sistemskog ulaganja u sjeveroistočni dio Federacije ili tek izolovani projekat bez šire strategije? Tuzlanski kanton i dalje nema nijedan kilometar autoputa ili brze ceste u punom profilu, što ga stavlja u neravnopravan položaj u odnosu na druge dijelove zemlje.
U političkom smislu, ovaj projekat dolazi u trenutku kada su infrastrukturna ulaganja sve češće korištena kao argument u borbi za povjerenje birača. Upravo zato će njegov tempo realizacije i konačni ishod biti pod povećalom javnosti. Kašnjenja ili probijanje budžeta mogli bi imati političke posljedice, dok bi uspješan završetak mogao poslužiti kao primjer efikasnijeg upravljanja javnim resursima.
Na kraju, obilaznica oko Živinica nije samo cesta – ona je simbol jedne šire borbe za ravnomjerniji razvoj i modernizaciju infrastrukture u Bosni i Hercegovini. Hoće li ta simbolika biti pretvorena u konkretan napredak, zavisit će ne samo od izvođača radova, već i od političke volje da se ovakvi projekti nastave i u budućnosti.
