Sve učestalije poruke američkog predsjednika Donalda Trumpa o mogućim novim napadima na Iran izazvale su brojne reakcije u međunarodnoj javnosti, a analitičari upozoravaju da takav pristup korištenju vojne sile može imati posljedice koje prevazilaze sam sukob s Teheranom.
Prema analizi CNN-a, problem nije samo u mogućnosti nove eskalacije na Bliskom istoku, već i u načinu na koji Washington šalje poruke svijetu. Autor ocjenjuje da se odluka o upotrebi vojske, koja se tradicionalno smatra jednom od najtežih odluka svakog američkog predsjednika, u Trumpovoj retorici sve više predstavlja kao uobičajeno sredstvo političkog pritiska.
Umjesto posljednje opcije nakon iscrpljenih diplomatskih rješenja, prijetnje vojnim udarima postale su dio svakodnevnog političkog obraćanja prema Iranu.
Granice vojne sile i međunarodni standardi
CNN navodi da bi potencijalni napadi na iransku infrastrukturu, poput energetskih postrojenja ili drugih objekata od značaja za civilno stanovništvo, otvorili ozbiljna pitanja međunarodnog prava.
Analitičari upozoravaju da bi namjerno uništavanje civilne infrastrukture moglo biti tretirano kao kršenje ratnih pravila, posebno imajući u vidu da Sjedinjene Američke Države godinama kritikuju slične poteze drugih država, uključujući Rusiju u Ukrajini.
Takav potez, prema ocjeni stručnjaka, mogao bi dodatno oslabiti poziciju Washingtona kao zagovornika međunarodnih pravila.
Sukob bez jasno definisanog krajnjeg cilja
Jedno od ključnih pitanja koje se postavlja jeste šta bi SAD željele postići eventualnom novom vojnom kampanjom protiv Irana.
CNN navodi da Trump američkoj javnosti nije ponudio jasno objašnjenje dugoročnih ciljeva moguće eskalacije, niti precizan odgovor šta bi uslijedilo nakon vojnih udara.
Posebna zabrinutost odnosi se na scenario u kojem bi došlo do slabljenja iranskog režima, ali bez jasnog plana za period nakon toga. Iskustva iz Iraka i Afganistana, prema analizi, pokazuju da vojna nadmoć sama po sebi ne garantuje politički uspjeh.
Iran nije pokazao znakove sloma
Iako je Iran posljednjih mjeseci pretrpio velike gubitke i bio izložen intenzivnim napadima, CNN ističe da se očekivanja o brzom urušavanju vlasti u Teheranu nisu ostvarila.
Iranske institucije nastavile su funkcionisati uprkos udarima na vojne i političke strukture, što pokazuje da je sposobnost države da izdrži pritisak veća nego što su neki u Washingtonu očekivali.
Analitičari podsjećaju da su i raniji američki ratovi pokazali kako vojna prednost na terenu često ne znači i konačnu političku pobjedu.
Ekonomija i izbori kao ograničavajući faktori
Prema CNN-u, Trumpovu politiku prema Iranu dodatno ograničavaju unutrašnji faktori u SAD-u.
Rast cijena nafte mogao bi izazvati nove ekonomske probleme i nezadovoljstvo građana, dok bi svaki novi veliki vojni angažman mogao imati političku cijenu uoči izbora za Kongres.
Pad podrške javnosti mogao bi dodatno utjecati na odluke Bijele kuće, posebno ako sukob s Iranom preraste u dugotrajniju krizu.
Poruka koju Washington šalje svijetu
Najveći rizik, zaključuje CNN, nije samo u mogućem sukobu s Iranom nego i u percepciji američke moći.
Ako Sjedinjene Američke Države često prijete upotrebom sile, ali ne uspijevaju jasno definisati ciljeve ili postići odlučujući rezultat, protivnici bi mogli zaključiti da vojna moć Washingtona nije praćena jednakom političkom odlučnošću.
U konačnici, upozorenje analitičara svodi se na jedno pitanje: koliko često se može prijetiti ratom prije nego što takve prijetnje izgube svoju snagu?
