Tužilaštvo Bosne i Hercegovine obustavilo je istragu protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, premijera Radovana Viškovića i predsjednika Narodne skupštine Nenada Stevandića, koji su bili pod istragom zbog sumnje na napad na ustavni poredak BiH.
Ova odluka, kako saznajemo, donesena je nakon što je Narodna skupština Republike Srpske formalno povukla sve zakone i akte koji su prethodno ocijenjeni neustavnim i koji su predstavljali direktan udar na državne institucije BiH.
Podsjetimo, Tužilaštvo BiH je vodilo predmet koji se odnosio na niz odluka koje su vlasti u entitetu RS usvojile u znak neposlušnosti prema odlukama Ustavnog suda BiH i pravosudnim institucijama države, uključujući zakone kojima je RS pokušala preuzeti nadležnosti državnih institucija u oblasti pravosuđa, imovine i funkcionisanja institucija BiH.
Istraga je bila pokrenuta nakon što je Milorad Dodik pravosnažno osuđen u prvostepenom postupku zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika, dok su istovremeno entitetske vlasti nastavile usvajati odluke koje su bile u suprotnosti sa Ustavom i Dejtonskim mirovnim sporazumom.
Međutim, nakon višemjesečnih političkih i diplomatskih pritisaka, Narodna skupština RS odlučila je povući sve sporne zakone i uredbe, čime je, prema tumačenju Tužilaštva BiH, nestao osnov za dalje procesuiranje Dodika, Viškovića i Stevandića.
Odluka Tužilaštva BiH izazvala je podijeljene reakcije u javnosti. Dok politički predstavnici iz Republike Srpske tvrde da je riječ o „pobjedi razuma i dijaloga“, brojni analitičari upozoravaju da je pravosudni sistem ponovo pokleknuo pred političkim pritiscima, ostavljajući dojam da se zakoni mogu kršiti sve dok se naknadno ne povuku bez ikakvih posljedica.
Ova odluka, smatraju stručnjaci, otvara opasan presedan – da se kršenje ustava može „opravdati“ retroaktivnim povlačenjem odluka, što u suštini obesmišljava pravnu odgovornost i podriva autoritet institucija države.
Prema informacijama iz pravosudnih krugova, odluka o obustavi istrage biće formalno objavljena u narednim danima, a predmet će biti arhiviran ukoliko ne dođe do novih okolnosti koje bi opravdale njegovo ponovno otvaranje.
U međuvremenu, međunarodni posmatrači u BiH prate slučaj sa posebnom pažnjom, jer on pokazuje koliko je krhka vladavina prava u zemlji koja teži članstvu u Evropskoj uniji, ali i koliko su institucije podložne političkim kalkulacijama u trenutku kada bi morale demonstrirati odlučnost i dosljednost.
