Turisti iz zemalja Bliskog istoka posljednjih godina postali su jedan od važnijih stubova bosanskohercegovačkog turizma. Statistički podaci pokazuju da njihov doprinos nije zanemariv, a svaka veća politička ili sigurnosna kriza u tom dijelu svijeta može imati direktne posljedice i na turističku sezonu u Bosni i Hercegovini.
Prema dostupnim podacima, posjetioci iz devet bliskoistočnih država prošle godine ostvarili su ukupno 121.751 dolazak i 315.123 noćenja u Bosni i Hercegovini. Kada se uzme u obzir da je tokom 2025. godine zabilježeno oko 1,40 miliona dolazaka stranih turista, to znači da su gosti s Bliskog istoka činili 8,68 posto ukupnih dolazaka stranih posjetilaca.
Njihov značaj još je izraženiji kada se posmatra broj noćenja. Od ukupnog broja noćenja stranih turista, udio gostiju iz bliskoistočnih zemalja iznosio je 10,45 posto, što pokazuje da se u Bosni i Hercegovini zadržavaju duže od prosjeka mnogih drugih turista.
Najveći broj posjetilaca dolazi iz Saudijske Arabije. Turisti iz te zemlje prošle godine ostvarili su 68.403 dolaska i 159.845 noćenja, čime su se svrstali među najvažnija tržišta za bh. turizam. Po broju dolazaka bili su na šestom mjestu među svim državama iz kojih dolaze turisti, dok su po broju noćenja zauzeli petu poziciju. Time su postali najbrojniji gosti izvan evropskog kontinenta.
Iza Saudijske Arabije slijede Izrael sa 18.211 dolazaka i 44.715 noćenja, Kuvajt sa 12.924 dolaska i 45.698 noćenja, te Ujedinjeni Arapski Emirati sa 12.325 dolazaka i 37.124 noćenja. Značajan broj posjeta bilježe i Oman sa 4.305 dolazaka i 9.870 noćenja, Katar sa 2.186 dolazaka i 7.457 noćenja, Bahrein sa 1.875 dolazaka i 5.314 noćenja, Egipat sa 1.318 dolazaka i 4.680 noćenja, dok je iz Irana zabilježeno 204 dolaska i 420 noćenja.
S druge strane, statistika nije zabilježila dolaske turista iz Iraka, Jordana, Libana, Palestine i Sirije.
Posebno je zanimljivo da su turisti iz Saudijske Arabije po broju dolazaka i noćenja bili ispred pojedinih velikih evropskih emitivnih tržišta poput Njemačke i Austrije. To je značajan podatak ako se uzme u obzir da upravo te države imaju dugu tradiciju masovnih turističkih putovanja u inostranstvo.
Iako ne postoje precizni podaci o tome koliko novca turisti s Bliskog istoka troše u Bosni i Hercegovini, opći utisak u turističkom sektoru je da je riječ o gostima koji značajno doprinose lokalnoj ekonomiji. Ilidža se godinama smatra njihovom omiljenom destinacijom u zemlji, a upravo zbog velikog broja posjetilaca ova općina često se nalazi među lokalnim zajednicama s najvećim fiskalnim prometom u Federaciji BiH.
Posljednjih godina praksa je bila da gosti iz tog dijela svijeta smještaj rezerviraju mjesecima unaprijed. Njihovi dolasci počinju već tokom proljeća, dok je najveći broj posjeta tokom ljetnih mjeseci, kada Sarajevo i okolne planinske destinacije postaju jedno od popularnijih odredišta za odmor.
Međutim, aktuelna sigurnosna i politička dešavanja na Bliskom istoku već počinju ostavljati prve tragove na turističke tokove. Uočeno je smanjenje broja zahtjeva za izdavanje viza, a aviosaobraćaj iz pojedinih država odvija se uz česta otkazivanja i odgađanja letova.
Letovi iz Kuvajta u određenim periodima uopće ne polijeću, dok su polasci iz Bahreina znatno rjeđi. Iz Katara se saobraćaj odvija povremeno, dok se u Dubaiju situacija povremeno stabilizira, ali novi napadi i eskalacije ponovo dovode do pomjeranja i odgađanja letova.
Ako kriza potraje, bh. turizam bi mogao osjetiti negativne posljedice, posebno tokom ljetne sezone kada se očekuje najveći priliv gostiju iz ovog dijela svijeta.
S druge strane, turistički sektor se nada da bi dio stanovnika iz pojedinih država regiona Bliskog istoka, u potrazi za sigurnijim okruženjem, mogao izabrati Bosnu i Hercegovinu kao privremenu destinaciju za boravak. Ipak, takav scenarij za sada se nije u većoj mjeri ostvario.
Uz to, dodatni izazov predstavlja i ekonomska situacija u Evropi. Eventualno smanjenje kupovne moći u evropskim državama moglo bi dovesti i do manjeg broja turista sa tog tržišta.
Uprkos svim neizvjesnostima, gosti iz zemalja bivše Jugoslavije i dalje ostaju najstabilniji segment turističkog tržišta u Bosni i Hercegovini, jer se često odlučuju za putovanja u regiju zbog povoljnog odnosa cijene i kvaliteta ponude.
Sve to pokazuje koliko je turizam osjetljiv na globalna politička i ekonomska kretanja, ali i koliko je važan za širi ekonomski lanac – od hotelijerstva i ugostiteljstva do proizvodnje hrane, transporta i brojnih drugih djelatnosti koje direktno ili indirektno zavise od dolaska stranih gostiju.
