Prije godinu dana Turska je podnijela zvaničnu prijavu za članstvo u BRICS-u — savez država s rastućim ekonomijama koji se smatraju konkurencijom tradicionalnoj grupi G7.
Međutim, sada se čini da ambicije predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana neće biti ostvarene, a članstvo Ankare u ovoj grupi nije na vidiku.
Godinu dana nakon podnošenja zahtjeva, turske šanse za punopravno članstvo u BRICS-u gotovo da su nestale. Već od samog početka nije bilo jasnih znakova podrške. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov prošlog je juna istaknuo kako BRICS trenutno ne planira dodatno širenje, nakon što je 2024. godine pet zemalja primljeno u članstvo: Argentina, Egipat, Etiopija, Iran i Ujedinjeni Arapski Emirati.
Umjesto toga, Turskoj je ponuđen poseban status “zemlje partnera”, uz još 13 drugih država. Međutim, turski zvaničnici nisu prihvatili ovu ponudu jer im je podsjećala na sličan položaj koji je Ankara ranije imala u pristupnim pregovorima s Evropskom unijom — status koji je bio neodgovarajući za njihove ambicije.
Ankara još nije donijela odluku o prihvatanju tog statusa, dok je Erdogan izostao sa nedavnog summita BRICS-a u Brazilu, na kojem je Tursku predstavljao ministar vanjskih poslova Hakan Fidan. Istovremeno, deset drugih zemalja poput Bjelorusije, Bolivije, Kazahstana, Uzbekistana i Kube pridružilo se grupi kao partneri.
Jedan od ključnih faktora koji koči tursko članstvo jest i moguće reizborno razdoblje Donalda Trumpa, koji je poznat po oštrim kritikama BRICS-a i najavio je uvođenje visokih carina zemljama koje se pridruže toj grupi. Takve najave dodatno zabrinjavaju turske vlasti, koje žele očuvati dobre odnose s Washingtonom.
Dodatni udarac za Ankaru predstavlja primanje Indonezije u članstvo BRICS-a u januaru ove godine, uprkos ranijim izjavama da će se širenje privremeno zaustaviti. Sekretarijat BRICS-a objasnio je da je odluka o Indoneziji donesena još 2023. godine, prije predsjedničkih izbora.
Prema izvorima upoznatim sa situacijom, Kina i Indija su izrazile rezerve prema turskoj kandidaturi, posebno Indija, koja je navodno glavni protivnik pridruživanja Turske BRICS-u. Jedan brazilski diplomat naveo je kako je zabrinutost zbog članstva Turske u NATO savezu bila važan faktor.
Indijsko-turski odnosi dodatno su zategnuti zbog sukoba oko Kašmira. Dok je Erdogan ranije javno komentirao situaciju u Kašmiru, ove godine je njegov stav bio znatno umjereniji, što neki tumače kao pokušaj smirivanja tenzija. Međutim, indijski mediji optužuju Tursku za vojnu podršku Pakistanu u sukobu, uključujući navodnu isporuku dronova i oružja, kao i smrt turskih vojnih savjetnika tokom sukoba.
Nakon američkog posredovanja u primirju, Indija je pokrenula niz mjera protiv turskih poslovnih interesa, uključujući ograničavanje aktivnosti turske kompanije Celebi na indijskim aerodromima i prekid ugovora o leasingu s Turkish Airlinesom.
Dodatno, indijski premijer Narendra Modi je posjetom Kipru signalizirao produbljivanje saveza s državama u sukobu s Turskom, dok je indijska vojska javno povezala Tursku s Pakistanskom strategijom u regiji.
Zamjenik načelnika indijskog glavnog štaba, general-pukovnik Rahul R Singh, izjavio je da je Turska bila aktivni sudionik u vojnoj podršci Pakistanu, uključujući isporuku dronova tipa Bayraktar.
Sve navedeno značajno otežava tursku kandidaturu za članstvo u BRICS-u, ostavljajući njenu budućnost u ovom savezu neizvjesnom.
