Redovno tuširanje je navika koju većina odraslih ne dovodi u pitanje, kao pranje zuba ili plaćanje računa.
Međutim, dermatolozi upozoravaju da mnogi ljudi griješe kada je to u pitanju - bilo da se previše trljaju i isušuju kožu ili da predugo čekaju s pranjem, pa je važno pronaći pravu ravnotežu.
Idealna mjera je negdje u sredini: biti dovoljno čist da ne smeta kolegama, ali ne toliko temeljit da vam koža otpada, piše GQ.
Koliko često se treba tuširati?
Za većinu odraslih, tuširanje svaki dan je u redu, a u nekim slučajevima je dovoljno i svaki drugi dan. Idealna učestalost zavisi od faktora kao što su tip kože, način života i okolina u kojoj živite.
"Oni koji se mnogo znoje, svakodnevno vježbaju ili rade u uslovima u kojima su izloženi prljavštini trebali bi se češće tuširati. S druge strane, osobama sa suhom ili osjetljivom kožom moglo bi koristiti rjeđe tuširanje", objašnjava dr. Brendan Camp, dermatolog u New Yorku.
Dr. Ksenija Kobets, dermatologinja i direktorica kozmetičke dermatologije u Centru Montefiore Einstein, dodaje da i godine igraju važnu ulogu.
„U mlađoj dobi, muškarci obično imaju povećanu proizvodnju sebuma i bolju prirodnu hidrataciju kože, zbog čega dobro podnose svakodnevno tuširanje“, kaže ona. Ali te prednosti se smanjuju između 40. i 50. godine. „Koža postaje sklonija suhoći i iritaciji, pa svakodnevno tuširanje može iznenada postati previše agresivno“, dodaje dr. Kobets.
Osobama s kroničnim kožnim oboljenjima se također savjetuje da se rjeđe tuširaju. "Svaki kontakt s vodom povećava transepidermalni gubitak vlage, što može pogoršati suhoću, iritaciju i ekcem", objašnjava dr. Kobets.
Rizici prečestog i prerijetkog tuširanja
Neki ljudi vole tuširati se više puta dnevno - kako bi se probudili, oprali znoj nakon treninga ili osvježili prije spavanja. To samo po sebi nije problem, ali povećava rizik od narušavanja zaštitne barijere kože.
"Vjerovatnije je da će se ovo dogoditi ako koristite vruću vodu, jake sapune ili se dugo tuširate", kaže dr. Camp. Isto važi i ako je vaša koža prirodno suha ili reaktivna. Ako se morate tuširati više puta, dr. Kobets savjetuje da se tuširate samo temeljno, a ostala ograničite na kratka ispiranja.
S druge strane, nedovoljna učestalost tuširanja također nosi svoje rizike. Nakupljanje znoja, bakterija i prljavštine može dovesti do neugodnog mirisa tijela, folikulitisa, akni na tijelu, pa čak i razvoja gljivica na područjima poput pazuha i prepona, kaže dr. Kobets.
„Ključ je u ravnoteži“, ističe ona. „Pretjerivanje može oštetiti zaštitnu barijeru kože, dok nedovoljna higijena može dovesti do začepljenih pora i iritacije.“
Da li je tuširanje nakon treninga obavezno?
Za većinu ljudi koji redovno vježbaju, raspored tuširanja diktira njihov trening. Ali da li je tuširanje nakon svake fizičke aktivnosti zaista neophodno? Ako se znojite, trebali biste se barem brzo istuširati.
„Ako znoj ostane na vašoj koži satima, može izazvati iritaciju i akne“, upozorava dr. Kobets. Ako ste natopljeni znojem nakon treninga, u vašem je najboljem interesu da barem očistite područja koja se najviše znoje - prsa, leđa, pazuhe i prepone - ako već nemate vremena za potpuno tuširanje.
Jutarnji ili večernji tuš: šta je bolje?
I jutarnje i večernje tuširanje imaju svoje prednosti. "Jutarnje tuširanje pomaže da se vaša koža probudi za dan koji je pred nama i uklanja masnoću koja se nakupila preko noći. S druge strane, večernje tuširanje pomaže u ispiranju svih nečistoća koje su se nakupile tokom dana i održava vašu kožu čistom nakon dnevnih aktivnosti", kaže dr. Camp.
Odluka u konačnici zavisi od ličnih preferencija i načina života. Međutim, sa čisto higijenskog stanovišta, tuširanje uveče je prednost jer uklanjate sve što se nakupilo na vašoj koži tokom dana prije spavanja.
Savjeti za tuširanje koje je dobro za vašu kožu
Oba dermatologa ističu da je zapravo manje važno koliko često se tuširate od onoga što radite tokom i poslije tuširanja. Loše vijesti za ljubitelje tople vode: dermatolozi preporučuju kratko, mlako tuširanje. Ako niste spremni odreći se pare, nadoknadite to odabirom pravog gela za tuširanje.
„Preporučujem blage formule s niskim pH koje su bez mirisa ili vrlo blago mirisne i sadrže hidratantne sastojke za podršku kožnoj barijeri, poput glicerina, hijaluronske kiseline, ceramida i niacinamida“, kaže dr. Kobets.
Dodaje da nije potrebno svaki put sapunati cijelo tijelo. Umjesto toga, fokusirajte se na područja kojima je to zaista potrebno - pazuhe, prepone i stopala - i budite nježniji ili čak preskočite sapun na područjima koja se manje znoje.
Još je važnije nanijeti losion za tijelo nakon tuširanja, dok je vaša koža još vlažna. "Pacijentima, posebno muškarcima, koji ne vole osjećaj teških krema, preporučujem lakše losione s istim hidratantnim sastojcima", kaže dr. Kobets. Predlaže da bočicu držite pored peškira kako biste tu naviku učinili automatskom.
Prilagođavanje navika tuširanja ne bi trebalo zahtijevati previše razmišljanja. Jednostavno razmislite koliko se znojite ili prljate tokom dana, koliko je vaša koža otporna i da li vremenski uslovi ili treninzi zahtijevaju češće i temeljitije pranje.
„Ključno je uravnotežiti higijenu i zdravlje kože“, kaže dr. Camp. „Tuširajte se dovoljno često da uklonite znoj, neugodne mirise i prljavštinu, ali ne toliko često da skinete prirodna ulja s kože.“
Također, ne podcjenjujte važnost njege tijela. Da biste održali zdravlje kože, izbjegavajte agresivne sapune i pilinge te birajte hidratantne gelove za tuširanje i losione koji štite njenu prirodnu barijeru.
