Tužilaštvo BiH prijavilo državnog tužioca zbog postupanja u predmetu protiv Dragana Čovića
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine podnijelo je Uredu disciplinskog tužioca Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) prijavu protiv državnog tužioca Ćazima Hasanspahića zbog načina na koji je postupao u predmetima koji se odnose na prijave za ratne zločine protiv predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića.
Prema dostupnim informacijama, Hasanspahić je, kao tužilac u Odjelu za terorizam, godinama držao u svom spisu prijave koje su se odnosile na sumnje u počinjenje ratnih zločina, iako je, prema pravilima o raspodjeli predmeta, bio obavezan da ih bez odlaganja proslijedi Odjelu za ratne zločine Tužilaštva BiH.
Prijave godinama ostale u pogrešnom odjelu
Tokom rada na predmetu organizovanog kriminala, Hasanspahić je zadužio i dokumentaciju koja se odnosila na događaje iz ratnog perioda i u kojoj se u kontekst dovodi Dragan Čović. Umjesto da taj dio spisa izdvoji i preusmjeri nadležnom odjelu, on je prijave zadržao pod oznakom predmeta koji se vodio u Odjelu za terorizam.
Dodatne dvije prijave protiv Čovića, koje su Tužilaštvu BiH dostavljene dvije do tri godine kasnije – jedna iz Tužilaštva Zeničko-dobojskog kantona, a druga direktno – također su završile u istom spisu. Iako je jedna od njih bila eksplicitno naslovljena na Odjel za ratne zločine, predmet nije preusmjeren.
U to vrijeme, tadašnja glavna tužiteljica Gordana Tadić odlučila je da se te prijave proslijede Odjelu za terorizam, odnosno tužiocu Hasanspahiću.
Kršenje pravilnika o raspodjeli predmeta
Još 2015. godine VSTV je usvojio pravilnik o automatskom upravljanju predmetima u tužilaštvima, kojim je jasno propisano kako se predmeti klasifikuju i raspoređuju. Prema tom pravilniku, svi predmeti koji se odnose na ratne zločine moraju biti označeni posebnom oznakom i vođeni u nadležnom odjelu.
Uprkos tome, Hasanspahić prijave protiv Čovića nije proslijedio, već ih je godinama držao u okviru svog spisa. Prije otprilike godinu i po dana, tokom interne analize rada tužilaca, utvrđeno je da se u njegovom predmetu nalaze prijave za ratne zločine, nakon čega je dobio nalog nadređenih da ih izdvoji i dostavi nadležnom odjelu. Taj nalog, međutim, nije izvršen.
Dokument iz 1993. godine u fokusu prijava
Jedan od ključnih dokaza u prijavama odnosi se na dokument iz juna 1993. godine, koji potpisuje Dragan Čović. U tom aktu se od upravnika zatvora traži da se za potrebe tadašnje mostarske fabrike „Soko“ obezbijedi deset zatvorenika – Bošnjaka – radi obavljanja radova na podizanju i postavljanju zaštitne ograde, uz osiguranje koje bi obavljale službe sigurnosti fabrike.
Ovaj dokument je, prema navodima iz prijava, trebao biti dio istrage o eventualnom korištenju prisilnog rada zatvorenika tokom rata, što spada u nadležnost Odjela za ratne zločine.
Disciplinska odgovornost i dalji postupak
Podnošenjem prijave Uredu disciplinskog tužioca otvoren je postupak u kojem će se utvrđivati da li je Ćazim Hasanspahić prekršio službene dužnosti i postupao suprotno važećim pravilnicima i nalozima nadređenih.
Ishod ovog postupka mogao bi imati značajne posljedice, ne samo po karijeru tužioca, već i po daljnji tok predmeta koji se odnose na prijave za ratne zločine protiv Dragana Čovića, a koji su, prema dostupnim podacima, godinama ostali bez procesnog epiloga.
