Na sastanak parlamentarnih stranaka koji bi se trebao održati u ponedjeljak 29.1.2024. godine u Parlamentarnoj skupštini BiH, a na kojem bi se trebalo razgovarati o izmjenama Ustava BiH, doći će, po svemu sudeći, samo stranke koje čine državnu vlast, dakle SNSD, HDZ i stranke Trojke.
Razlozi zašto su opozicione stranke odbile poziv od strane Trojke da učestvuju na ovom sastanku su brojni, ali uglavnom zato što ne žele učestvovati u ovoj predstavi, te smatraju da je sve dogovoreno u Laktašima, pa zaključuju da Trojka samo traži alibi za svoje pogrešne političke odluke.
Postavlja se pitanje da li je zaista ovaj sastanak predstava i u čijoj režiji.
Još u aprilu 2021. godine državni sekretar SAD-a Antony Blinken u pismu koje je uputio članovima Predsjedništva BiH napisao je da je potrebno izvršiti manje izmjene Ustava BiH kako bi se izvršila reforma Izbornog zakona u skladu sa odlukama Evropskog suda za ljudska prava.
Ako ćemo iskreno i realno, BiH trebaju brojne izmjene Ustava BiH kako bi ova država konačno prodisala i profunkcionisala, ali američka administracija se već tada, očito pod određenim uticajama, opredijelila na samo one koje su određene stranke u BiH zahtjevale.
Zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara za Zapadni Balkan Gabriel Escobar je upravo iz navedenih razloga odnosno izmjena Ustava BiH u septembru 2021. godine imenovao Matthewa Palmera za specijalnog izaslanika SAD-a za izbornu reformu.
U februaru iste godine Palmer je uputio poruku koja je već tada nagovještavala pristup kojeg će se držati specijalni izaslanik za izbornu reformu, te vršiti konstantan pritisak na Sarajevo. On je kazao da niko iz američke administracije neće doći na bijelom konju s novim Dejtonom ili novim "aprilskim paketom“.
Osim toga, Palmer je izjavio da je cilj ukloniti etničke prefikse sa izbora za Predsjedništvo BiH i za Dom naroda i naglasio da SAD podržavaju princip, jedna zemlja, dva entiteta i tri konstitutivna naroda. Tom prilikom je dodao da se neće mijenjati nadležnosti Doma naroda, već samo proces kojim se biraju pojedini članovi, ali u ograničenoj mjeri. Bio je spreman i na parcijalna rješenja, a prostor je vidio u razjedinjenosti svih političkih stranaka u Sarajevu. "U izbornoj reformi moramo identificirati ono što je ostvarivo i fokusirati se na to. Mislim da se mogu riješiti oba problema. Ali ako se to pokaže teško, ja sam za to da prioritet bude izborni model za tri člana Predsjedništva", rekao je Palmer.
Upravo ova mogućnost i parcijalnih rješenja je ohrabrila HDZ da ne odustaju od svojih zahtjeva u pogledu izmjena Izbornog zakona BiH i izbora člana Predsjedništva iz reda Hrvata.
U takvim uslovima, propale su tri runde pregovora o izbornoj reformi.
Na Palmerovu poziciju nakon imenovanja na mjesto zamjenika ambasadora SAD-a u Londonu, dolazi novoimenovani ambasador SAD-a u BiH Michael Murphy.
"Posebno odbijanje da se prihvate razumne promjene koje bi unaprijedile funkcionalnost institucija u Federaciji učinilo je nemogućim da se postigne izbalansiran dogovor da se osigura funkcionisanje vlasti", rekao je Murphy, te je dodao da je bolje da ne bude dogovora nego da se napravi loš dogovor.
Tako je Murphy započeo svoju karijeru u izbornoj reformi u BiH. Nije ni on odstupao od zvanične američke politike da je potrebno relaksirati odnose u Federaciji BiH.
Opći izbori u BiH su se organizovali i sproveli u atmosferi nepostizanja bilo kakvog dogovora oko izmjena Ustava BiH i Izbornog zakona BiH, pa su shodno tome političke stranke koristile te propale reformske pregovore za predizbornu kampanju.
HDZ je i dalje prijetio blokadama ukoliko ne dođe do izmjena kad je u pitanju izbor članova Predsjedništva sa teritorije Federacije BiH.
SNSD-ova politika „otcjepljenja RS“ se nastavlja u cilju ostvarivanja određenih političkih ciljeva koji će na koncu dovesti do prirodnog otcjepljenja.
Dolaze novi pregovarači, najavio je još tada Elmedin Konaković, lider Naroda i Pravde, koji ne traže ništa za svoje supruge, i ako sam igrač Zapada meni to ne smeta. Recimo da mi to laska. BiH ima svoja dva puta – NATO i EU. Da je jedan od prvih koji je govorio da nije fer da Bošnjaci biraju drugima predstavnika, ali isto tako da nije fer da građani ne mogu biti birani na svim pedljima, potvrdio je u emisiji Pressing.
Dakle, američkoj ambasadi je bilo zadovoljstvo krenuti u novu rundu pregovora sa novim pregovaračima odnosno novim partnerima SNSD-a i HDZ-a iz Federacije BiH, kako bi se izmjene Izbornog zakona BiH konačno desile.
I tako smo došli do dogovora u Laktašima na kojem još uvijek najviše insistiraju Dodik i Čović jer podrazumijeva ispunjavanje njihovih želja bez puno truda, tačnije izmjena Ustava BiH.
Na putu realizacije dogovora iz Laktaša, stala je odjednom američka ambasada koja je upozorila da se izmjene Izbornog zakona BiH ne mogu izvršiti bez izmjena Ustava BiH.
Na osnovu ovoga se može zaključiti da američka ambasada stoji iza dogovora iz Laktaša, ali opstruira dogoovor koji su napravile stranke koje čine državnu vlast u BiH. Najvjerovatnije da je američka ambasada zamislila da dođe do dogovora kakav se desio u Laktašima, ali nije očekivala da će doći do dogovora koji će podrazumijevati izmjene isključivo Izbornog zakona BiH odnosno da će Trojka da „popusti“ Čoviću.
Američka administracija ipak priželjkuje da se ove izmjene dese kroz Ustav BiH da ova izborna reforma prođe ipak elegantnije, u duhu zapadne demokratije, da se jedan od tri konstitutivna naroda koji u Laktašima nije dobio ništa ipak ne osjeća toliko prevarenim.
Stoga, u Sarajevo naredne sedmice dolazi James O'Brien, pomoćnik američkog državnog sekretara Antonyja Blinkena za evropska i euroazijska pitanja.
Dakle, dolazi da pokaže našim "liderima" da se ipak zna u čijoj se režiji odigrava ova predstava zvana „Izborna reforma u BiH“.
