Tokom 2025. godine na cestama u Bosni i Hercegovini dogodile su se ukupno 42.762 prometne nesreće, od čega 8.124 poginulih i povrijeđenih osoba te 34.638 nesreća s materijalnim štetom. U prosjeku je svakog dana zabilježeno 117 prometnih nesreća.
Stručnjaci upozoravaju kako se sigurnost na bh. cestama se ne može poboljšati samo strožim iskazima ili pojedinačnim zakonskim izmjenama, već da su potrebne sveobuhvatne reforme sustava sigurnosti prometa i kvalitetne edukacije vozača.
Profesor Univerziteta u Sarajevu Drago Ezget smatra da je postojeći sistem potrebno reformirati i uskladiti s europskim standardima.
- Kako bi se vozači bolje pripremili za sigurno i odgovornije sudjelovanje u prometu, također je potrebno pronaći nove kanale edukacije postojećih vozača koji bi unaprijedili svoja znanja i vještina mogli poboljšati sigurnost prometa, nova funkcionalnost vozila, novi pristup rizicima u prometu i novi cjeloviti pogled na sigurnost prometa - istaknuo je Ezgeta.
S druge strane, profesorica Ivana Lasić iz Srednje prometne škole u Mostaru upozorava da problem nije samo u zakonima, nego i njihovoj dokazanoj na terenu.
- Treba pooštriti kazne za najteže prometne prekršaje poput vožnje pod utjecajem alkohola, prekoračenja brzine i korištenja mobitela tokom vožnje, ali i više ulagati u preventivne edukacije, kampanje te modernizaciju prometne infrastrukture - navodi ona.
Govoreći o mladim vozačima, Ezgeta smatra da je potrebno poboljšati pristup obuci kandidata za vozače i proširiti program edukacije kako bi se vozači bolje pripremili za sigurno učešće u prometu.
Prema statistikama, upravo mladi vozači češće sudjeluju u prometnim nesrećama zbog nedostatka iskustva, dok dodatni rizik predstavljaju noćnu vožnju, neprilagođenu brzinu i korištenje mobitela tokom vožnje.
- Problem često nije dob, nego loša prometna kultura i slaba provera zakona koji je na snazi. Stroža pravila bez redovne i kvalitetne kontrole prometne policije često ne daju velike rezultate. Po meni fokus treba biti na sigurnom i stvarnom stjecanju iskustva, a ne samo nastrožim kaznama - smatra Lasić.
Kao jedno od mogućih rješenja navodi se uvođenje probnih vozačkih dozvola, kakve postoje u pojedinim državama Europske unije.
- Primjeri iz Njemačke, Austrije i Francuske pokazuju da kombinacija probne dozvole, edukacije i strogog nadzora može smanjiti broj prometnih nesreća među mladim vozačima - navodi ona.
Ezgeta upozorava i na potrebu uvođenja cjelovitog sustava nadzora zdravstvenog stanja vozača svih kategorija.
- Potrebno je u Zakonu definirati odgovornost zdravstvenih institucija prilikom utvrđivanja dijagnostike koje utječu na sposobnost upravljanja takve obavijesti dostavljaju nadležnim tijelima, ali i vozačima. Zakon bi trebao definirati i odgovornost vozača koji pri promijenjenom zdravstvenom stanju, privremenoj ili stalnoj, koja umanjuje sposobnost vožnje, u takvim situacijama ne smije upravljati motornim vozilom - naglašava Ezgeta.
Sugovornici se slažu kako iste kazne nisu dovoljne bez kvalitetnije prometne kulture, edukacije i efikasne dokaze zakona.
- Posljednja izmjena zakona koja regulira obijesnu vožnju kod nas u BiH još uvijek je tretirana kao prekršaj, dok je u EU obijesna vožnja kazneno djelo - upozorava Ezgeta.
Lasić dodaje kako je korištenje mobitela tijekom današnje vožnje jedan od glavnih uzroka ometanja vozača te ozbiljan sigurnosni problem na cestama.
Oboje sugovornika smatraju kako je za dugoročno smanjenje broja prometnih nesreća potreban drugačiji pristup sigurnosti prometa kroz edukaciju, prevenciju, kvalitetniji nadzor i modernizaciju prometnog sistema.
