Evropske diplomate užurbano rade kako bi u posljednji čas spasili - u ovom trenutku vrlo neizvjestan - dogovor o slanju ključne finansijske pomoći Ukrajini.
Danas se u Briselu okuplja 27 zvaničnika evropskih država na jednom od najnapetijih samita u posljednjih nekoliko godina. Očekuje se rješenje o finansiranju Ukrajine.
U srijedu uveče evropski zvaničnici su javno bili podijeljeni u nepomirljive tabore i činilo se malo vjerovatnim da će se usaglasiti oko načina finansiranja Ukrajine, dijelom i zbog, novog izbijanja istih podjela sjever–jug oko zajedničkog zaduživanja koje su potkopavale jedinstvo Unije i tokom krize evrozone.
Dva suprotstavljena tabora
Uoči samita u Briselu, dva suprotstavljena bloka sukobljavaju se oko pitanja treba li Ukrajini odobriti zajam utemeljen na zamrznutim rezervama ruske centralne banke, na rezervama koje se najvećim dijelom nalaze u belgijskoj banci Euroclear (Juroklir).
Njemačka, zajedno sa nordijskim i istočnoevropskim zemljama, tvrdi da toj šemi nema alternative.
Ali, nailaze na sve tvrđi otpor Belgije i Italije, koje guraju Plan B: pomoć Kijevu temeljenu na zaduživanju EU uz garanciju zajedničkog proračuna Unije. Bugarska, Malta, Mađarska i Slovačka takođe se protive korišćenju tih sredstava.
Da bi kasnije ilustrovali raskol, italijanska premijerka Đorđa Meloni rekla je u srijedu da će na sastanku Saveta zahtijevati odgovore o „mogućim rizicima” korišćenja zamrznutih ruskih sredstava. S druge strane, njemački kancelar Fridrih Merc dodatno je učvrstio stav u korist tog plana kako bi se, kako je rekao, „rat što prije priveo kraju”.
Izlazna strategija
Prvi obrisi mogućeg izlaska iz zastoja – koji bi morao da se razradi kroz sate iscrpnih pregovora – počinju da se naziru. Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen oprezno je u srijedu ujutro, tokom govora u Evropskom parlamentu u Strazburu, otvorila vrata zajedničkom zaduživanju.
– Predložila sam dvije različite opcije za predstojeći Evropski savjet – jednu temeljenu na imovini i jednu temeljenu na zaduživanju EU. Moraćemo odlučiti kojim putem želimo da idemo – rekla je ona.
Ključ takvog plana bio bi izuzimanje Mađarske i Slovačke – koje se protive daljnjoj pomoći Ukrajini – iz šeme zajedničkog duga, rekli su za medije četiri diplomate EU.
Dogovor bi se i dalje mogao postići među svih 27 država članica, ali bi konačni aranžman predvidio da u finansiranju učestvuje samo 25 zemalja.
Postizanje takvog dogovora osiguralo bi Ukrajini preko potreban finansijski predah, s obzirom na to da bi njene javne finansije mogle presušiti već sljedećeg aprila.
Mađarski premijer Viktor Orban već tvrdi da se ruska imovina u Briselu uopšte neće raspravljati te da su se pregovori prebacili na zajedničke zajmove. Ali, više diplomata uzvratilo je da on nije u pravu i da su ruska sredstva i dalje „jedina realna opcija”.
Trenutak odluke
Uprkos sve snažnijem političkom pritisku da EU pokaže kako je sposobna da odgovori na egzistencijalne izazove sa kojima se Ukrajina suočava, diplomate iz suprotstavljenih tabora u sredu su često izražavali skepticizam da kompromis uopšte može da se postigne.
Ideja zajedničkog zaduživanja EU-a godinama je anatema za sjeverne države članice, koje ne žele garantovati obveznice visoko zaduženim južnim zemljama.
– Najbliže ovome što se sada događa sa zamrznutom imovinom su finansijska kriza 2012–2013. i grčki paket spasavanja 2015. – rekao je jedan neimenovani visoki diplomata EU.
Kad je riječ o ratu u Ukrajini, zemlje severa odbacuju tvrdnje da se protive evro obveznicama zbog straha od solventnosti drugih članica, ali ističu da preferiraju korišćenje imovine jer bi ona Ukrajini osigurala dugoročniji protok novca.
– Ovo nije pitanje štedljivih protiv rastrošnih. Ovo je pitanje da li ste za Ukrajinu ili niste – rekao je drugi diplomata EU, dodajući da su sjeverne i istočnoevropske zemlje posljednje četiri godine predvodile finansiranje ukrajinskih ratnih potreba.
Podrška Belgiji
Uprkos sedmicama mukotrpnih pregovora, pokušaji da se i Belgiju pridobije u tabor “za” korišćenje zamrznutih ruskih sredstava – nailaze na čvrsti otpor. Naime, Belgija se odlučno protivi korišćenju ruskog novca pohranjenog u Jurokliru u Briselu i u međuvremenu je privukla saveznike.
– (Komisija) je stvorila čudovište i sada ju je ono pojelo – slikovito je tu situaciju opisao anonimni diplomata EU.
Njemačka i njeni saveznici, međutim, upozoravaju da alternative ciljanju sredstava u Jurokliru jednostavno nema.
– Ako želite nešto da uradite zajedno kao Evropljani, zajam temeljen na reparacijama jedini je put – rekao je četvrti diplomata “Politiku”.
Ideja zajma temeljenog na zamrznutim ruskim sredstvima je takva da Kijev ne bi morao da vraća novac sem ako Moskva ne isplati milijarde eura ratnih reparacija potrebnih za obnovu razorenih ukrajinskih gradova – scenario koji se smatra krajnje malo vjerovatnim.
Belgijski premijer Bart De Vever trebalo bi na današnjem samitu da gura Komisiju prema planu da razmotri zajedničko zaduživanje, nadajući se da će i drugi zvaničnici za stolom podržati njegove zahtjeve. Njegove pristalice tvrde da je taj model „jeftiniji i pruža više jasnoće”, rekao je jedan od diplomatskih izvora.
Kritičari, međutim, upozoravaju da bi za takav plan bila potrebna i politička saglasnost Orbana, koji je više puta zaprijetio blokiranjem dalje finansijske pomoći Ukrajini.
Prema rečima četvorice diplomata, izlaz iz pat-pozicije zahtevao bi da Komisija osmisli zaobilazno rješenje koje bi održalo Ukrajinu finansijski na životu, a Orbanu omogućilo da sačuva obraz. Zauzvrat bi Komisija mogla da poštedi mađarske i slovačke poreske obveznike plaćanja ukrajinske odbrane.
– Komisija sada gura zajedničke zajmove, ali nećemo dopustiti da naše porodice plaćaju račun za rat u Ukrajini – napisao je Orban u sredu popodne na “X”.
