Samo 64 medicinska radnika sa srednjom stručnom spremom u protekloj godini dobila su posao u Njemačkoj, što je drastično manje u odnosu na godinu ranije, pokazuju podaci Agencije za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine.
Naime, prema njihovim podacima, u 2024. godini uz njihovo posredstvo u Njemačkoj su posao dobila 223 radnika.
Sem u Njemačku, uz posredstvo Agencije, radnici iz BiH mogu posao pronaći i u Sloveniji, međutim i u ovoj zemlji je prošle godine izdato manje radnih dozvola za radnu snagu iz BiH.
Manje radnih dozvola i u Sloveniji
U 2025. godini u Sloveniji je izdato 12.295 radnih dozvola našim radnicima, dok je taj broj u 2024. godini iznosio 13.436 dozvola – potvrdili su iz Agencije.
I dok se u Njemačku može samo sa diplomom medicinskog radnika sa srednjom stručnom spremom, mnogo više zanata otvara vrata radnicima koji žele raditi i zarađivati u Sloveniji.
– U Sloveniju mogu otići svi profili radnika, ali najviše zahtjeva je za variocima, vozačima, zidarima, fasaderima, bravarima – ističu oni.
Predsjednik Strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara Republike Srpske Goran Motika, rekao je da se stanje u Evropskoj uniji mijenja, ali nagore.
“Pritisci u vezi sa ratom u Ukrajini utiču na to da se i njihova ekonomija usporava, te plate ne rastu u određenom iznosu kao ranije”, kazao je Motika i dodao da je to jedan od glavnih razloga zbog čega se medicinski kadar iz Srpske manje odlučuje da ide da radi u Njemačku.
“Ali kao jedan od razloga je sigurno što su plate medicinskim sestrama i tehničarima u Srpskoj prošle godine povećane za oko 18 odsto, ali su i dalje veoma male”, kazao je Motika i dodao, da su plate veće, kadar ne bi ni razmišljao o odlasku.
Upozorenje na usporavanje ekonomije EU
Predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske Zoran Škrebić, komentarišući navedene podatke, istakao je da je i u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini znatno smanjen broj radno aktivnih koji traže posao.
– Ta tržišta više ne zahtijevaju i ne traže toliko radnika, što znači da je pad aktivnosti na tim tržištima. S obzirom na to da su to naša tradicionalna tržišta gdje se izvozi naša roba, to znači da možemo i mi očekivati negativne posljedice – naveo je on.
Kako je dodao, sve ukupno, smanjenje broja radnika koji odlaze iz BiH ne mora značiti da su to pozitivni trendovi.
Takođe, Škrebić je istakao da u Bosni i Hercegovini postoji agencija koja se bavi odvođenjem naših ljudi, dok sa druge strane postoje veoma negativne kampanje za dolazak radne snage u Bosnu i Hercegovinu iz drugih zemalja.
Trend smanjenja odlaska radnika u Sloveniju i Njemačku ranije je komentarisao i Igor Gavran, ekonomista, ističući da se to može objasniti lošijom ekonomskom situacijom u EU, kao i rastom troškova života i padom životnog standarda, ali i činjenicom da se već toliko naših građana iselilo da se smanjuje i raspoloživa populacija koja ispunjava uslove tržišta rada izvan BiH.
