U Federaciji Bosne i Hercegovine pripremaju se izmjene propisa kojima će biti uređen način ostvarivanja prava na bolovanje, s ciljem suzbijanja mogućih zloupotreba i efikasnije kontrole privremene spriječenosti za rad.
Zvanični podaci pokazuju da godišnja stopa bolovanja u Federaciji BiH iznosi između 10 i 13 posto, što znači da radnik u prosjeku provede oko 25 radnih dana na bolovanju. Za poređenje, evropski prosjek iznosi oko 3,5 posto, odnosno približno 6,5 radnih dana godišnje po zaposlenom.
Bolovanja su najčešća u radno intenzivnim djelatnostima poput prerađivačke industrije, trgovine, građevinarstva i uslužnog sektora, gdje odsustvo jednog radnika može značajno utjecati na organizaciju rada i poslovne procese.
Posebna pažnja usmjerena je na učestalost bolovanja u javnom sektoru, kao i na povećan broj odsustava tokom perioda sezonskih poslova. Poslodavci smatraju da takve pojave dodatno opterećuju privredu, usporavaju rad javnih službi i negativno utiču na finansiranje zdravstvenih fondova.
Predložene izmjene
Poslodavci već duže vrijeme traže izmjene propisa kojima bi se smanjio finansijski teret bolovanja koji trenutno u najvećoj mjeri snose poslodavci.
Prvobitno su predlagane izmjene Zakona o zdravstvenom osiguranju Federacije BiH, ali za takvo rješenje nije postignuta saglasnost socijalnih partnera. Umjesto toga, usaglašeno je da se izmijeni Pravilnik o postupku i kriterijima za utvrđivanje privremene spriječenosti za rad.
Kako je riječ o podzakonskom aktu, njegove izmjene ne zahtijevaju parlamentarnu proceduru, već ih na prijedlog Federalnog ministarstva zdravstva usvaja Vlada Federacije BiH.
Jedan od prijedloga poslodavaca bio je da se period tokom kojeg oni isplaćuju naknadu za bolovanje skrati sa sadašnja 42 na 15 dana, nakon čega bi troškove preuzimali javni zdravstveni fondovi. Smatraju da bi takva raspodjela odgovornosti doprinijela efikasnijoj kontroli bolovanja i smanjenju mogućih zloupotreba.
Istovremeno, tokom razgovora socijalnih partnera postignuta je saglasnost da se kroz izmjene pravilnika omogući strožija kontrola ljekara koji odobravaju bolovanja.
Problem koji zahtijeva sistemsko rješenje
Iako ne postoje zvanični podaci koji precizno pokazuju obim zloupotreba bolovanja, učesnici rasprava ocjenjuju da je problem posljednjih godina postao izraženiji i da zahtijeva sistemsko rješavanje.
Poslodavci navode da je broj evidentiranih bolovanja u periodu 2025–2026. godine višestruko povećan, zbog čega smatraju da su izmjene propisa neophodne.
Pitanje bolovanja ne posmatra se samo kroz direktne troškove naknada, već i kroz širi utjecaj na tržište rada, produktivnost privrede, nedostatak radne snage, investicioni ambijent i konkurentnost domaćih kompanija.
Zbog toga se planirane izmjene smatraju dijelom šire reforme poslovnog okruženja, koja obuhvata i fiskalne politike, radno zakonodavstvo, suzbijanje sive ekonomije, zadržavanje radne snage i unapređenje obrazovnog sistema u skladu s potrebama tržišta rada.
