Dokument kojeg je federalni premijer Nermin Nikšić objavio na svom nalogu na društvenoj mreži Facebook nakon sastanka u vinskom podrumu u Laktašima je otklonio sve sumnje u pogledu tema sastanka lidera stranaka koje čine državnu koaliciju i potvrdio pisanja etto.ba portala u vezi tehničkih izmjena Izbornog zakona i legitimnog predstavljanja.
Nakon toga. dogovoreni prijedlozi iz Laktaša su potvrđeni na press konferenciji koja je održana nakon sastanka koalicionih partnera u državnoj vlasti u Sarajevu.
I ovih dana čekamo realizaciju dogovorenog kako bi Evropska komisija potvrdila raspravu o datumu otpočinjanja pregovora BiH sa EU.
Iz pomenutog dokumenta kojeg je Nikšić objavio, vidimo da tehničke izmjene Izbornog zakona BiH znače sljedeće: 1. Podizanje cenzusa na četiri odsto za lokalne izbore, a za opšte da bude postavljen na pet odsto. 2. Mandat bi od sada pripadao stranci 3. Zatvorene izborne liste, ukidaju se preferencije 4. Skeniranje glasačkih listića 5. Za lica koja odu sa izvršne funkcije uvodi se pravo vraćanja mandata u zakonodavnom organu 6. Obavezno glasanje za sve građane BiH sa pravom glasa, inače slijedi prekršajni nalog i novčana kazna, a od uplata na nivou entiteta da se formira fond sa isključivom namjenom da se podrži obrazovanje.
Šta je ko dobio u Laktašima?
Najzanimljivije je pitanje legitimnog predstavljanja u Predsjedništvu BiH te Ustavnog suda BiH. To su zahtjevi Dragana Čovića i Milorada Dodika. Trojka nema očito nikakve zahtjeve osim ovih što se tiču transparentnog izbornog procesa i evropskog puta.
Kada je riječ o izboru članova Predsjedništva BiH: prijedlog je da kandidata iz reda bošnjačkog naroda bira čitava Federacija BiH, za hrvatskog člana se mijenja na ranije predloženi način HDZ-a BiH, a za kandidata iz reda srpskog naroda radi usklađivanja sa sudskim odlukama može se definisati da se iz Republike Srpske bira "Srbin i ostali", isto tako da se definiše i u Federaciji BiH kako bi svi imali mogućnost da budu kandidovani. Sve u vezi sa Izbornim zakonom, kako je dogovoreno, završiti do kraja drugog mjeseca u Parlamentu BiH, a Dragan Čović treba da do ponedjeljka dostavi nacrt svim stranama.
Ovo praktično znači treću izbornu jedinicu u BiH po željama HDZ-a. Oko pitanja oko kojih se nisu uspjeli dogovoriti na ovom sastanku, u dokumentu je jasno naznačeno da takvi prijedlozi nisu prihvaćeni. Iako Trojka u javnosti tvrdi da nije prihvatila ovaj način izbora članova Predsjedništva, u dokumentu ne stoji da nije prihvaćen.
Kada je u pitanju Ustavni sud BiH, u dokumentu Nermina Nikšića se spominje da se do kraja aprila donese Zakon o izboru sudija u Ustavnom sudu BiH. U dokumentu Nermina Nikšića stoji da izmjene Zakona o izboru sudija u Ustavnom sudu BiH bi mogle biti usvojene u parlamentarnoj proceduri ukoliko se ispuni uslov dobijanja datuma otvaranja pregovora sa EU.
Dodikovi zahtjevi u pogledu sastava Ustavnog suda BiH (bez stranih sudija) će se ostvariti ukoliko Dodik podrži par zakona koji nam trebaju radi dobijanja datuma otvaranja pregovora sa EU.
Svi navedeni prijedlozi su, kako smo rekli već, potvrđeni na press konferenciji u Sarajevu.
Povodom izjave Edina Forte, da su u pregovorima ustupci realna stvar, postavljamo opravdano pitanje šta smo to ustupili, a šta smo dobili? Šta je to Dodik ustupio? A šta Čović?
Forto: Trojka radi sve da dođe do dogovora, ovo nam je posljednja prilika
Logično, postavlja se pitanje šta je to dobila Trojka? Šta su dobili oni koje predstavlja ta Trojka? Šta su dobili građani BiH? Šta su dobili Bošnjaci? Šta je dobila država BiH?
Ako smo dobili evropski put BiH, taj put su dobili svi građani BiH. Ako smo dobili par tehničkih izmjena Izbornog zakona BiH, te izmjene su dobili svi građani BiH.
Znamo šta želi Dodik. I to je njegovo pravo da želi. Znamo šta želi Čović. I to je njegovo pravo da želi.
Ali šta je Trojka dobila?
U ime bh. javnosti zahtjevamo da nam lideri trojke objasne šta su oni to dobili, a šta ustupili u pomenutim pregovorima!
