Dokument kojeg je federalni premijer Nermin Nikšić objavio na svom nalogu na društvenoj mreži Facebook je otklonio uglavnom sve sumnje u pogledu tema sastanka lidera stranaka koje čine državnu koaliciju i potvrdio pisanja etto.ba portala u vezi tehničkih izmjena Izbornog zakona i legitimnog predstavljanja.
Na osnovu ranijih dešavanja, zaključili smo da ni Dodik ni Čović ne odustaju od svojih zahtjeva, te uslovljavaju tehničke izmjene Izbornog zakona BiH upravo ovim svojim zahtjevima, te da do definitivnog dogovora neće doći. Bar ne u kratkom vremenskom roku. Bar ne onako kako ih Dodik i Čović očekuju s obzirom na pritisak javnosti i opozicije na Trojku. A nameće se i zaključak da visoki predstavnik nije baš toliko odlučan kako se inače voli predstavljati. Ili je odlučan samo kad treba suspendovati Ustav Federacije BiH na račun Bošnjaka.
Nikšić objavio zapisnik sa sastanka iz Banja Luke i primjedbe Trojke
Koliko je odlučan i hoće li visoki predstavnik U BiH nametnuti tehničke izmjene Izbornog zakona BiH, pitali smo naše sugrađane na društvenim mrežama i na fotografiji ispod možete vidjeti rezultate ankete.
Ovo je potvrdila i zastupnica Naše stranke u Predstavničkom domu PS BiH Sabina Ćudić koja je prva koja je dala izjavu o sastanku HDZ-a, SNSD-a i Trojke u Laktašima, a tokom kojeg je, prema izjavi Dragana Čovića, dogovoreno da će se izborna reforma završiti do kraja februara.
Istakla je, između ostalog, da je razgovarano kako o tehničkim izmjenama Izbornog zakona, ali i zahtjevima različitih strana kao što je promjena način izbora članova Predsjedništva BiH, što takođe potvrđuje da pojedine stranke žele iskoristiti priliku za ostavrenje svojih ciljeva.
O kakvom se pritisku javnosti radi govori upravo činjenica da je Nikšić objavio navedeni dokument, a Elmedin Konaković pokušao objasniti da nisu ništa potpisali u programu jedne od bh. televizija.
Iz pomenutog dokumenta kojeg je Nikšić objavio, vidimo da tehničke izmjene Izbornog zakona BiH znače sljedeće: 1. Podizanje cenzusa na četiri odsto za lokalne izbore, a za opšte da bude postavljen na pet odsto. 2. Mandat bi od sada pripadao stranci 3. Zatvorene izborne liste, ukidaju se preferencije 4. Skeniranje glasačkih listića 5. Za lica koja odu sa izvršne funkcije uvodi se pravo vraćanja mandata u zakonodavnom organu 6. Obavezno glasanje za sve građane BiH sa pravom glasa, inače slijedi prekršajni nalog i novčana kazna, a od uplata na nivou entiteta da se formira fond sa isključivom namjenom da se podrži obrazovanje.*
Najzanimljivije je pitanje legitimnog predstavljanja u Predsjedništvu BiH te Ustavnog suda BiH. To su zahtjevi Dragana Čovića i Milorada Dodika. Trojka nema očito nikakve zahtjeve osim ovih što se tiču transparentnog izbornog procesa i evropskog puta.
Kada je riječ o izboru članova Predsjedništva BiH: prijedlog je da kandidata iz reda bošnjačkog naroda bira čitava Federacija BiH, za hrvatskog člana se mijenja na ranije predloženi način HDZ-a BiH, a za kandidata iz reda srpskog naroda radi usklađivanja sa sudskim odlukama može se definisati da se iz Republike Srpske bira "Srbin i ostali", isto tako da se definiše i u Federaciji BiH kako bi svi imali mogućnost da budu kandidovani. Sve u vezi sa Izbornim zakonom, kako je dogovoreno, završiti do kraja drugog mjeseca u Parlamentu BiH, a Dragan Čović treba da do ponedjeljka dostavi nacrt svim stranama.
Ovo praktično znači treću izbornu jedinicu u BiH po željama HDZ-a. Oko pitanja oko kojih se nisu uspjeli dogovoriti na ovom sastanku, u dokumentu je jasno naznačeno da takvi prijedlozi nisu prihvaćeni. Iako Trojka u javnosti tvrdi da nije prihvatila ovaj način izbora članova Predsjedništva, u dokumentu ne stoji da nije prihvaćen.
Kada je u pitanju Ustavni sud BiH, u dokumentu Nermina Nikšića se ne spominje navodni dogovor „da do kraja aprila treba usvojiti reformu Ustavnog suda BiH na način da dvoje sudija bira Republika Srpska, četvoro sudija bira FBiH, a troje sudija da se bira u Parlamentarnoj skupštini BiH, te da se do kraja aprila donese Zakon o izboru sudija u Ustavnom sudu BiH“, a što je objavljeno u pojedinim medijima.
U dokumentu Nermina Nikšića stoji da izmjene Zakona o izboru sudija u Ustavnom sudu BiH bi mogle biti usvojene u parlamentarnoj proceduri ukoliko se ispuni uslov dobijanja datuma otvaranja pregovora sa EU. Ovdje možemo zaključiti da će se Dodikovi zahtjevi u pogledu sastava Ustavnog suda BiH (bez stranih sudija) ostvariti ukoliko Dodik podrži par zakona koji nam trebaju radi dobijanja datuma otvaranja pregovora sa EU.
Napomena iz Nikšićevog dokumenta da SNSD neće provesti usaglašene korake u slučaju nametanja odluka OHR-a takođe potvrđuje koliko Milorad Dodik diriguje procesima u BiH.
Da skratimo, nakon ovog sastanka Čović može biti zadovoljan legitimnim predstavljanjem u Predsjedništvu BiH, Dodik Ustavnim sudom BiH bez stranih sudija, a Trojka datumom otpočinjanja pregovora sa EU koji realno mogu trajati decenijama, skeniranim glasačkim listićima, podizanjem cenzusa što će iskristalizirati političku scenu u BiH, nestajanjem „preletača“, te još jedino preostalom nadom da kad svi građani izađu na izbore ne želeći da plate kaznu da će možda imati priliku za političke promjene.
Dakle, Dodik će dobiti apsolutnu vlast kad eliminiše strane sudije iz Ustavnog suda BiH, Čović kad eliminiše „neligitimne predstavnike Hrvata“ u Predsjedništvu BiH, a Trojka nadu da ćemo nekada postati članica EU, te transparentne izbore kao da su evropski put i transparentni izbori u interesu samo jednog dijela ove državne koalicije ili samo jednog naroda kojeg Trojka predstavlja. Odnosno kako to voli Dodik kazati kao da su transparentni izbori bitni samo „muslimanima“.
Postavlja se pitanje hoće li EU ikada prihvatiti BiH kao etnički podjeljenu državu i na koncu hoće li BiH preživjeti kada vlast u potpunosti predamo isključivo politikama koje se temelje na etničkoj podjeli i secesionističkim težnjama. Neće.
