Pentagon proširuje listu iranskih energetskih postrojenja koja planira gađati, uključujući i ona koja osiguravaju gorivo i energiju i civilima i vojsci, što bi moglo poslužiti kao zaobilazno rješenje ako administracija bude optužena za ratne zločine zbog napada na osnovnu infrastrukturu.
Vojni planeri revidiraju listu meta, kako piše Politico, dok američki i izraelski ratni avioni traže nove lokacije nakon pet sedmica neprekidnih udara na vojne ciljeve, a američke kopnene snage se gomilaju u regionu. Dvostruka namjena tih ciljeva mogla bi ih učiniti legitimnim, rekli su zvaničnici.
Predsjednik SAD-a Donald Trump našao se u problemu jer Amerika ostaje bez strateški važnih ciljeva za napade u Iranu.
Trump može poslati kopnene trupe i otvoriti vrata dugotrajnom ratu koji je već nepopularan među američkom javnošću ili može gađati civilnu infrastrukturu, što bi predstavljalo kršenje međunarodnog prava i dovelo do optužbi za ratne zločine.
Nova opcija, koju je Izrael već koristio, mogla bi ponuditi izlaz, a sastoji se od toga da se bombarduju civilne lokacije uz opravdanje da ih koristi i vojska.
Zvaničnici Pentagona raspravljali su o tome da li je takvo opravdanje validno. Spor se vodi oko toga gdje povući granicu između vojnih i civilnih ciljeva, poput postrojenja za desalinizaciju vode, koja bi mogla biti smatrana legitimnim metama jer i vojska treba vodu za piće.
Američko-izraelska kampanja bombardovanja uglavnom je poštedjela snabdijevanje zemlje električnom energijom i gorivom.
Međutim, kako u Bijeloj kući raste frustracija zbog odbijanja Irana da kapitulira pred, barem javno, prilično nejasnim američkim zahtjevima, lista ciljeva se proširila.
Trump je na godišnjem uskrsnom događaju u Bijeloj kući rekao da nije zabrinut zbog bombardovanja civilnih elektrana i da Iran zapravo čini ratne zločine.
"Znate šta je ratni zločin? Imati nuklearno oružje. Dopustiti bolesnoj državi, s poremećenim rukovodstvom, da ima nuklearno oružje. To je ratni zločin", rekao je Trump.
Ženevske konvencije, koje definišu međunarodno humanitarno pravo, dopuštaju određeni prostor kada se radi o ciljevima koje koriste i vojska i civili.
Ministar odbrane Pete Hegseth prošle godine je značajno smanjio kancelarije Pentagona koje pomažu u odabiru vojnih ciljeva i sprečavanju civilnih žrtava, što bi moglo značiti manji nadzor nad tim pitanjima.
Hegseth je smanjio broj zaposlenih koji rade na tim pitanjima sa 200 na manje od 40. Otpušteno osoblje pomagalo je vojnim komandantima u izboru ciljeva koji bi poštedjeli civilne živote i istraživalo napade nakon što se dogode kako bi se ubuduće smanjile civilne žrtve.
Prošlog mjeseca Hegseth je najavio dodatno smanjenje broja pravnika koji savjetuju komandante o zakonitosti operacija, poznatih kao vojni pravnici. Smijenio je pravnike vojske, mornarice i zračnih snaga u prvim danima administracije.
Vijeće za američko-islamske odnose (CAIR) u saopštenju je osudilo Trumpove prijetnje napadima na infrastrukturne ciljeve kao nepromišljene, opasne i pokazatelj mentaliteta koji pokazuje ravnodušnost prema ljudskom životu i prezir prema vjerskim uvjerenjima.
