Kraljevska mornarica je u alarmantnom stanju, zalihe municije su niske, a prijetnje iz Rusije rastu.
Prema analizi, Ujedinjeno Kraljevstvo mora poduzeti hitne reforme odbrane kako bi se suočilo s izazovima sljedeće decenije...
Gotovo svi strateški odbrambeni pregledi od 1945. godine završili su rezovima, planiranim ili neplaniranim, i često s ozbiljnim posljedicama. Prema analizi objavljenoj u The Telegraphu, čak ni Strateški odbrambeni pregled (SDR), predstavljen prošle godine, ne izgleda kao da će izbjeći ovaj obrazac.
U članku Roberta Foxa, koji je objavio IPaper, tvrdi se da će, ako se Ministarstvo finansija drži svojih trenutnih planova potrošnje, biti potrebna velika smanjenja u svim granama oružanih snaga. Jedna od najvjerovatnijih posljedica bila bi smanjenje britanske vojske za oko 10.000 dodatnih pripadnika, dok bi slična smanjenja mogla uticati i na mornaricu i ratno zrakoplovstvo.
Nacionalna odbrana, domovinska sigurnost i sajber sigurnost nisu bile dio javne debate tokom dopunskih izbora u Makerfieldu. Prema članku, to nije neobično, jer sigurnosne teme rijetko zauzimaju centralno mjesto u izbornim kampanjama, osim kada je zemlja u otvorenom ratu.
Međutim, ko god da bude na čelu britanske vlade u narednim mjesecima, morat će se hitno pozabaviti pitanjima odbrane, nacionalne sigurnosti i sajber odbrane. U nastavku se kritikuje vlada premijera Keira Starmera, tvrdeći da je pokazala nedostatak odlučnosti u oblasti odbrane. Prema riječima autora, prijedlog da se u budžet za odbranu doda 10 milijardi funti za implementaciju plana za 2025. godinu i dalje je daleko od iznosa od najmanje 18 milijardi funti koji su tražili vojni zvaničnici.
Mornarica u kritičnom stanju
Jedna od najvećih briga je stanje Kraljevske mornarice. Britanija trenutno ima samo četiri fregate i dva potpuno operativna razarača. Još jedna fregata klase Tip 23, HMS Portland, bila je prisiljena ostati u luci ovog mjeseca, najvjerovatnije zbog istrošenosti svoje strukture, koja se više ne smatra sigurnom za dugoročne pomorske misije.
Tri druga broda iste klase su pretrpjela slične probleme u protekloj godini. Naime, ova situacija odražava širi problem u britanskim oružanim snagama. Sve tri glavne grane vojske suočavaju se s nedostatkom municije i borbene opreme.
Iako je vlada prošle godine naredila izgradnju osam novih pogona za proizvodnju municije, nijedan od njih još nije dostigao puni operativni kapacitet.
Upozorenja za Rusiju
Autori Strateškog pregleda odbrane, bivši generalni sekretar NATO-a George Robertson, stručnjakinja Fiona Hill i general Richard Barrons, upozorili su da Velika Britanija ne može ignorisati rastuću prijetnju koju predstavlja Rusija Vladimira Putina nakon rata u Ukrajini.
Prema analizi, ova upozorenja su iznesena prije eskalacije krize na Bliskom istoku, koja direktno uključuje britanske interese i mogla bi trajati godinama.
Autor tvrdi da se više ne radi o pripremi za buduću oluju, već o suočavanju s krizom koja je već započela. Kao primjere navodi nedavne incidente u Lamanšu, gdje je ruska fregata Admiral Grigorovič bila uključena u niz manevara koji su privukli pažnju medija, kao i intervenciju britanskih pomorskih komandosa protiv tankera Smyrtos.
Međutim, prema riječima poljskog ministra vanjskih poslova Radoslawa Sikorskog, ove epizode su samo upozorenje na ozbiljnije događaje koji se mogu dogoditi u budućnosti.
Strahovi za baltičke države
Sikorski je izjavio da Rusija stoji iza najmanje 200 ozbiljnih sajber napada na Ujedinjeno Kraljevstvo od prošle jeseni.
Prema procjenama Nacionalnog centra za sajber sigurnost, ovi napadi bi mogli uzrokovati ozbiljnu štetu kritičnim sistemima kao što su nacionalna energetska mreža, poreska uprava HMRC-a, Ministarstvo finansija i Nacionalna zdravstvena služba (NHS).
U članku se također spominje aktivnost ruskih podmornica, i vođenih i autonomnih, koje pripadaju specijalnoj jedinici GUGI, odgovornoj za nadzor i sabotažu podvodne infrastrukture.
Ova vozila su uočena u blizini važnih čvorišta gasovoda i komunikacijskih kablova u Evropi. Sikorski sugeriše da su ove operacije možda bile izviđačke misije za agresivnije buduće akcije.
Rekao je da očekuje da će Rusija ovog ljeta poduzeti mjere protiv svojih baltičkih susjeda Poljske, Estonije, Latvije i Litvanije kao način da skrene pažnju sa svojih poteškoća na ukrajinskom frontu.
Potreba za hitnim reformama
Članak sugerira da bi britanska vlada trebala izbjegavati klasičnu vojnu grešku nastavka politika koje ne daju rezultate. Umjesto toga, predlaže kratak, ali hitan program vojnih reformi, usmjeren na konkretne rezultate, a ne na politička obećanja.
Prema njegovim riječima, prvi korak trebao bi biti napuštanje previše ambicioznih ciljeva i elemenata koje smatra nerealnim u SDR 2025. Predlaže izradu praktičnog trogodišnjeg plana, u obliku dodatnog poglavlja strateškog pregleda.
Sličan pristup je korišten i nakon terorističkih napada 11. septembra 2001. godine, kada je SDR iz 1998. ažuriran kako bi se prilagodio novim sigurnosnim realnostima.
Problem s budžetom
Autor tvrdi da i SDR iz 1998. i SDR iz 2025. imaju isti fundamentalni problem: nedostatak jasnog i zagarantovanog budžeta.
Prema njegovim riječima, strateški planovi su izrađeni bez osiguranog finansiranja, što je dovelo do stalnih neslaganja oko plana ulaganja u odbranu.
On također kritizira činjenicu da SDR 2025 ne uzima u obzir demografske promjene u Britaniji, posebno starenje stanovništva.
Prema autoru, ovo pitanje ima direktne posljedice na regrutaciju u vojsku i na funkcionisanje javnih službi u cjelini.
Analiza poziva na stvaranje posebne vladine pozicije za reformu odbrane, s ministarskim ovlaštenjima.
Autor tvrdi da su prekršena obećanja, propali projekti i birokratski sporovi koštali milijarde funti tokom godina.
To zahtijeva potpunu reviziju vojnog finansiranja, osoblja, opreme i doktrine.
Među projektima koje kritikuje su i dva velika britanska nosača aviona, za koje kaže da troše značajne finansijske i ljudske resurse, a da ne ostvaruju svoj puni operativni potencijal.
Autor također poziva na reviziju nuklearnog sistema Trident.
Prema njegovim riječima, program troši između četvrtine i trećine godišnjeg obrambenog budžeta, koji iznosi oko 62 milijarde funti.
Samo program modernizacije nuklearnih bojevih glava košta oko dvije milijarde funti godišnje.
On tvrdi da britanski sistem nuklearnog odvraćanja značajno zavisi od Sjedinjenih Država i da tvrdnja o potpuno nezavisnom kapacitetu ostaje upitna.
Kritika Ajax programa
Još jedna tema kritike je borbeno vozilo Ajax. Program se razvija više od 15 godina i koštao je preko 3 milijarde funti. Međutim, prema autoru, vozilo još uvijek nije u potpunosti operativno.
Dodatni troškovi ispravljanja tehničkih problema procjenjuju se na između 250 miliona i milijardu funti, što dovodi u pitanje nastavak ulaganja.
U članku se tvrdi da se javna debata često fokusira na vojnu opremu, a ne na osoblje. Autor naglašava potrebu jačanja rezervista i pomoćnih struktura. Kao primjer navodi ulogu Strateške logističke rezerve tokom pandemije Covid-19, kada je ova struktura pomogla u uspostavljanju privremene bolnice Nightingale u Londonu za oko 2.000 kreveta u roku od nekoliko dana. Prema njegovim riječima, buduće krize, bilo da se radi o pandemijama, prirodnim katastrofama ili kombinovanim vanrednim situacijama, zahtijevat će još veći angažman rezervnih snaga.
Britanija više nije globalna sila
Britanija mora napustiti ideju da bude globalna sila u tradicionalnom smislu. Prema članku, vojni i finansijski resursi su previše raspršeni i više ne odgovaraju trenutnim izazovima.
Također predlaže izgradnju integriranih snaga, gdje bi vojska, mornarica i zrakoplovstvo djelovale kao jedinstvena struktura. Analiza se završava upozorenjem da će buduće ratove karakterizirati umjetna inteligencija, autonomno oružje, biološko ratovanje, hemijsko ratovanje, sajber operacije i kvantni računari. Prema autoru, glavni izazov bit će očuvanje uloge ljudskog donošenja odluka i etike u svijetu kojim sve više dominira tehnologija.
