Požar na mostarskoj deponiji Uborak, koji je krajem juna danima držao dio grada pod dimom, ponovo je otvorio pitanje odgovornosti, kontrole i dugogodišnjeg problema upravljanja otpadom. Iako je vatra ugašena, posljedice incidenta i dalje su predmet brojnih pitanja, dok građani čekaju konkretne podatke o utjecaju požara na okoliš i zdravlje ljudi.
Odgovori institucija dostavljeni zastupniku u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH Sanelu Kajanu pokazuju da nakon intervencije na terenu još uvijek nije kompletirana slika o razmjerama događaja.
Među najvažnijim nepoznanicama ostaje podatak o tome koje vrste otpada su bile zahvaćene požarom i u kojim količinama. Bez tih informacija, tvrde kritičari, teško je napraviti preciznu procjenu mogućih posljedica sagorijevanja različitih materijala.
Federalno ministarstvo okoliša i turizma navelo je da je za požar saznalo iz medijskih izvještaja, nakon čega su zatražene aktivnosti nadležnih službi. Međutim, iz dostavljenih odgovora vidljivo je da dio traženih podataka još nije prikupljen, a pojedine mjere su i dalje u fazi razmatranja.
Posebnu pažnju izazvao je odgovor Federalnog zavoda za agropedologiju, koji je ukazao na ograničene laboratorijske mogućnosti za analizu pojedinih spojeva koji nastaju sagorijevanjem plastike, guma i elektronskog otpada.
Zastupnik Sanel Kajan upozorava da građani ne smiju ostati bez jasnih informacija nakon događaja koji je direktno pogodio životnu sredinu.
“Građani Mostara zaslužuju da znaju kakav je bio sastav dima koji se širio gradom i kakve posljedice može ostaviti. Institucije moraju reagovati brže i transparentnije”, poručio je Kajan.
Požar na deponiji Uborak izbio je 22. juna i trajao je tri dana. Tokom tog perioda dim se proširio na šire područje Mostara, a stanovništvu su upućene preporuke da ograniče boravak na otvorenom.
Iako su postojale gradske mjerne stanice za praćenje kvaliteta zraka, posebna mjerenja direktno na lokaciji deponije i u okolnim naseljima nisu provedena. Također, javnosti još nisu predstavljeni kompletni rezultati analiza tla, voda i mogućeg utjecaja na poljoprivredne površine.
U međuvremenu, ekološki aktivisti podsjećaju da požar nije izolovan slučaj, već još jedan u nizu problema koji prate ovu lokaciju. Građanska inicijativa “Jer nas se tiče” godinama upozorava na stanje na Uborku i traži dugoročno rješenje.
S druge strane, iz gradske uprave ranije su isticali da se pitanje deponije mora rješavati kroz sanaciju postojećeg prostora i osiguravanje novih kapaciteta.
Dok traje potraga za odgovorima, slučaj Uborak ostaje jedno od ključnih ekoloških pitanja u Mostaru – ne samo zbog samog požara, nego i zbog činjenice da je ponovo pokazao koliko je složen problem upravljanja otpadom na toj lokaciji.
