Od raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine, Rusija na međunarodnoj sceni ima znatno manju ulogu, sa smanjenom teritorijom, slabijom ekonomskom snagom i ograničenijim globalnim uticajem. Ipak, jedno ključno područje ostalo je netaknuto: status nuklearne supersile, gotovo ravnopravan sa Sjedinjenim Američkim Državama, navodi CNN.
Taj status Moskvi je decenijama osiguravao mjesto za glavnim stolom međunarodne diplomatije. Simbol tog kontinuiteta bio je sporazum New START, koji su 2010. potpisali američki predsjednik Barack Obama i tadašnji ruski predsjednik Dmitrij Medvedev. Sporazum, koji je Bijela kuća tada opisala kao "historijski", ograničio je obje zemlje na najviše 1.550 raspoređenih strateških nuklearnih bojevih glava.
Međutim, kako sporazum New START ističe u četvrtak, ta era se, čini se, bliži kraju.
Washington je Moskvu više puta optuživao za kršenje sporazuma uskraćivanjem inspekcija nuklearnih postrojenja, dok je administracija Donalda Trumpa umanjila značaj njegovog isteka. Sam Trump je u januaru lakonski poručio:
"Ako istekne, istekne", sugerirajući da bi se jednog dana mogao postići bolji dogovor.
Takav nedostatak hitnosti u oštrom je kontrastu s reakcijama u Moskvi. Dmitrij Medvedev, danas visoki sigurnosni zvaničnik, upozorio je da bi propast sporazuma ubrzala "sat sudnjeg dana", simbolični pokazatelj koliko je čovječanstvo blizu uništenja svijeta.
"Ne želim reći da to odmah znači katastrofu i nuklearni rat, ali bi ipak trebalo sve zabrinuti", rekao je Medvedev.
Kremlj je predložio produženje sporazuma, ali je, prema riječima glasnogovornika Dmitrija Peskova, naišao na šutnju iz Washingtona.
"Po prvi put će Sjedinjene Američke Države i Rusija ostati bez temeljnog dokumenta koji ograničava njihove nuklearne arsenale", upozorio je Peskov, dodajući da je to vrlo loše za globalnu i stratešku sigurnost.
Ipak, ruska zabrinutost nije samo principijelna. Gubitak New START-a znači i gubitak jednog od posljednjih simbola statusa supersile, dok se Moskva istovremeno suočava s mogućnošću neograničenog američkog nuklearnog širenja.
Administracija Donalda Trumpa već je razmatrala povratak nuklearno naoružanih ratnih brodova, politiku napuštenu nakon Hladnog rata.
Za razliku od nekadašnjeg Sovjetskog Saveza, današnja Rusija s daleko manjim ekonomskim i vojnim kapacitetima teško može pratiti takvu utrku.
Iako SAD imaju vlastite razloge da dopuste kolaps kontrole naoružanja, uključujući želju da se u buduće sporazume uključi Kina, istek New START-a označava kraj jedne ere: ere u kojoj su Washington i Moskva prihvatali uzajamna nuklearna ograničenja kao temelj globalne sigurnosti.
