Sjedinjene Američke Države nedavno su odlučile ukinuti sankcije Miloradu Dodiku i njegovim saradnicima, potez koji je, prema analizi američkog magazina Washington Examiner, usmjeren na smanjenje tenzija u Bosni i Hercegovini, ali ne i na suštinsku promjenu političke dinamike u regiji.
Iako vlasti Republike Srpske formalno poštuju uvjete koji su pratili ukidanje sankcija, američka administracija je, kako se navodi, svjesna da bi svaka manipulacija ili kršenje „duha dogovora“ mogla brzo rezultirati povratkom strožih mjera. Trump, ističe magazin, nema dileme kada procijeni da se aranžman koristi u vlastitu korist, a sankcije se u takvim situacijama mogu ponovno uvesti gotovo odmah.
Washington Examiner podsjeća da je, iako Republika Srpska nedavno održala izbore i formalno dobila novog predsjednika, stvarna politička moć i dalje u rukama Milorada Dodika. On je, navodi se, pažljivo izabrao svog nasljednika Sinišu Karana, slično ruskom modelu kada Dmitrij Medvedev privremeno preuzima funkciju umjesto Vladimira Putina kako bi se zaobišla ograničenja mandata. Dodik je tokom kampanje poručivao biračima da glas za Karana znači glas za njegove politike, čime je, kako se navodi, praktično zadržao uticaj.
Analiza ističe da će, bez ekonomskog pritiska američkih sankcija, dio političkih elita u RS-u vjerojatno nastaviti s huškačkom retorikom, korupcijom i destabilizirajućim aktivnostima, oslanjajući se na smanjeni rizik od međunarodnih posljedica. Dodik je tokom svoje karijere gradio mrežu političkog pokroviteljstva, koja je sada pretvorena u sofisticirani mehanizam za očuvanje uticaja, navodi Washington Examiner.
Magazin također podsjeća da je Dodik javno promovirao secesionizam i često poticao nepovjerenje između Republike Srpske i državnih institucija BiH. Njegova bliska saradnja s Rusijom i hvalisanje „redovnim“ kontaktima s Vladimirom Putinom, uz opravdavanje rata u Ukrajini, dodatno komplikuje sigurnosnu situaciju u regiji.
Washington Examiner zaključuje da, iako ukidanje sankcija može izgledati kao korak ka stabilnosti, suštinski izazovi Bosne i Hercegovine ostaju: korupcija, politička fragmentacija, etničke podjele i prijetnja secesionističkih inicijativa i dalje predstavljaju ozbiljnu prepreku razvoju zemlje. Pravi test će, ističe se, biti trenutak kada se naruši suština dogovora, što će pokazati koliko je RS spremna za stvarne reforme, a koliko za očuvanje postojećeg statusa quo.
