Evropska unija je u ponedjeljak zvanično pokrenula prvu fazu pristupnih pregovora s Ukrajinom, čime je nakon višemjesečnih i politički osjetljivih blokada deblokiran proces koji je bio zaustavljen mađarskim vetom.
Kako je potvrdio portparol Vijeća EU, razgovori održani u Luksemburgu predstavljaju ključni korak u institucionalnom približavanju Ukrajine članstvu u Evropskoj uniji, u trenutku kada zemlja i dalje vodi rat i provodi zahtjevne unutrašnje reforme.
Otvaranje prvog klastera pregovora označava početak najvažnije tehničke faze procesa, u kojoj kandidatska zemlja mora pokazati da su pravosudni sistem, javna uprava i osnovne institucije usklađene sa standardima Evropske unije.
Pristupni pregovori strukturirani su u šest tematskih klastera koji obuhvataju ukupno 33 pregovaračka poglavlja, dok se dodatna dva poglavlja vode izvan ove strukture.
Iako je EU formalno otvorila pregovore s Ukrajinom i Moldavijom još u junu 2024. godine, konkretan početak prvog klastera bio je blokiran zbog protivljenja Mađarske u vrijeme vlade Viktora Orbána, što je usporilo cijeli proces.
Nakon političkih promjena u Budimpešti, novi premijer Peter Magyar saopćio je da je postignut dogovor s Kijevom koji se odnosi na zaštitu prava etničke mađarske zajednice u Ukrajini, što je otvorilo prostor za ukidanje veta i nastavak pregovora.
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen ocijenila je otvaranje prvog klastera kao “ogroman korak naprijed”, naglašavajući da je Ukrajina u kratkom periodu ostvarila značajan napredak u reformskim procesima.
Ipak, evropski put Ukrajine ostaje dugotrajan i kompleksan proces koji zahtijeva jednoglasnu saglasnost svih članica EU pri svakom ključnom koraku, što i dalje ostavlja prostor za političke blokade.
Dodatnu neizvjesnost u procesu unosi i činjenica da pregovori s pojedinim kandidatima, poput Turske, već godinama stoje u mjestu zbog pitanja demokratije, vladavine prava i političkih standarda.
U tom kontekstu, procjene ukazuju da bi proces pristupanja Ukrajine mogao trajati i više od jedne decenije, uz uvjet da se rat okonča i da reformski procesi budu dosljedno provedeni.
Njemački kancelar Friedrich Merz ranije je iznio prijedlog o uvođenju posebnog “pridruženog” statusa za Ukrajinu, koji bi omogućio političko učešće u radu institucija EU bez punog prava glasa, ali je ta ideja naišla na rezervisan prijem u Kijevu, gdje se smatra da bi takav model mogao usporiti punopravno članstvo.
